HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U JEDANAEST MJESECI 6 POSTO PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U JEDANAEST MJESECI 6 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u studenom ove godine veća za 4,6
posto u usporedbi sa studenim prošle godine, a u jedanaest mjeseci ove godine veća je za 6 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, objavio je Državni zavod za statistiku. Nešto više od prosjeka, odnosno za 6,6 posto u jedanaest je mjeseci ove u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasla industrijska proizvodnja u prerađivačkoj industriji (čiji je udio u strukturi industrijske proizvodnje viši od 80 posto). Unutar prerađivačke indsustrije najveći doprinos rastu ostvaruje proizvodnja ostalih prometnih sredstava (uključuje brodogradnju) koja je u jedanaest mjeseci ove godine porasla za 36,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, te proizvodnja hrane i pića koja ima značajan udio u strukturi (21,42 posto) i kod koje porast iznosi 5,7 posto u jedanaest mjeseci. Stope rasta veće od prosjeka od značajnijih industrijskih grana bilježe i izdavačka i tiskarska djelatnost (13,1 posto u jedanaest mjeseci), proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (6,9 posto), proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (6,7 posto), proizvodnja strojeva i uređaja (18,3 posto), te proizvodnja električnih strojeva i aparata (20,8 posto). S druge strane
PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U JEDANAEST MJESECI 6 POSTO
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u studenom ove godine veća
za 4,6 posto u usporedbi sa studenim prošle godine, a u jedanaest
mjeseci ove godine veća je za 6 posto u usporedbi s istim
prošlogodišnjim razdobljem, objavio je Državni zavod za
statistiku. Nešto više od prosjeka, odnosno za 6,6 posto u
jedanaest je mjeseci ove u usporedbi s istim lanjskim razdobljem
porasla industrijska proizvodnja u prerađivačkoj industriji (čiji
je udio u strukturi industrijske proizvodnje viši od 80 posto).
Unutar prerađivačke indsustrije najveći doprinos rastu ostvaruje
proizvodnja ostalih prometnih sredstava (uključuje brodogradnju)
koja je u jedanaest mjeseci ove godine porasla za 36,7 posto u
odnosu na isto lanjsko razdoblje, te proizvodnja hrane i pića koja
ima značajan udio u strukturi (21,42 posto) i kod koje porast iznosi
5,7 posto u jedanaest mjeseci. Stope rasta veće od prosjeka od
značajnijih industrijskih grana bilježe i izdavačka i tiskarska
djelatnost (13,1 posto u jedanaest mjeseci), proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih proizvoda (6,9 posto), proizvodnja
proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (6,7 posto),
proizvodnja strojeva i uređaja (18,3 posto), te proizvodnja
električnih strojeva i aparata (20,8 posto). S druge strane
negativne učinke na ukupnu proizvodnju u jedanaestmjesečnom
razdoblju imaju pad od čak 38,3 posto u proizvodnji
radiotelevizijskih aparata i komunikacijske opreme (iako u
studenom u odnosu na isti mjesec lani bilježi rast od 2,6 posto), te
zbog značajnog udjela u strukturi (8,1 posto) pad proizvodnje od
5,6 posto u kemijskoj industriji. U studenom su u odnosu na isti
lanjski mjesec veći pad proizvodnje zabilježile i djelatnosti
proizvodnje koksa i naftnih derivata (28,7 posto), te prerada drva
(18,2 posto), a što je utjecalo i na njihov daljnji pad u ovoj
godini. Tako je u proizvodnji koksa i naftnih derivata u razdoblju
od siječnja do studenog ove godine pa proizvodnje u odnosu na isto
razdoblje lani iznosio 4,5 posto (u deset mjeseci bio je 1,8 posto),
a u preradi drva 3,1 posto (u deset mjeseci 1,2 posto).