EKONOMSKI SAVJET HUP-A: NETRANSPARENTNOST FISKALNE POLITIKE U 2002

EKONOMSKI SAVJET HUP-A: NETRANSPARENTNOST FISKALNE POLITIKE U 2002 Osnivanjem izvan-proračunskih fondova i financijskih organizacija smanjena je transparentnost, usporedivost i mogućnost demokratske kontrole javnih financija, te otežana ocjena karaktera fiskalne politike u 2002. Time je otežana i mogućnost ocjene ostvarenja ukupnih ciljeva ekonomske politike Vlade u 2002.godini, smatra Ekonomski savjet Hrvatske udruge poslodavaca. U Ekonomskom monitoru za studeni, Savjet HUP-a podsjeća kako je potrebno da fiskalna politika bude transparentna kako bi javne financije bile pod demokratskom kontrolom u skladu s pravilima demokracije. To, između ostalog, znači da svaka stavka javnih prihoda i rashoda treba biti iskazana u državnom proračunu, a ne "izvučena" u razne izvan-proračunske fondove ili druge organizacije, i time stavljena izvan kontrole parlamenta, odnosno javnosti. Nadalje, svaki program koji ima neposrednu vezu, odnosno učinak na javne financije, mora biti jasno iskazan u proračunu. Nazire se, smatraju, i nastojanje države da znatno poveća neposredne intervencije u gospodarstvu, što, po ocjeni ekonomista okupljenih u Savjetu HUP-a, može rezultirati alokacijom resursa bez uvažavanja tržišnih kriterija, i jačanjem korupcije, te time negativno utjecati na konkurenciju na tržištu i, u konačnici, preusmjeriti napore privatnog sektora gospodarstva s produktivnih aktivnosti na traženje renti i subvencija, sa zaostajanjem u rastu kao glavnim rezultatom. Ranije objavljena nastojanja (obveza prema međunarodnim institucijama) države u smislu smanjivanja indirektnih subvencija i jasnog prikazivanja direktnih subvencija donošenjem ovakvog proračuna, naglašava se, ozbiljno dolaze u pitanje. Osvrćući se na sam prijedlog državnog proračuna za 2002., Ekonomski savjet HUP-a smatra da je on dan u potpuno netransparentnoj, neusporedivoj i zato nerazumljivoj formi, koja nije podobna za demokratsko odlučivanje, što bi u jednoj demokratskoj državi trebalo biti nezamislivo i nedopustivo. Osim toga, potpuno je arbitrarno izvršena preraspodjela raznih subvencija i kapitalnih izdataka između proračuna i fondova, tako da je zamagljen iskaz tekućeg, primarnog i ukupnog deficita, kao i primici, odnosno izdaci pojedinih proračunskih korisnika. Institucije poput HBOR-a, HFP-a, odnosno Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, trebale bi također naći svoje mjesto u konsolidiranim javnim financijama, smatra Ekonomski savjet na čijem je čelu Amina Ahec Šonje. Nadalje navode kako nedostaje obrazloženje svake stavke prihoda državnog proračuna (pretpostavke o kretanju porezne osnovice, promjena porezne politike, institucionalne reforme, itd.) kako bi se mogla ocijeniti realističnost predloženog proračuna na strani prihoda. Time bi se, na primjer, omogućilo da se shvati zašto se očekuje pad prihoda od poreza na dohodak, pad prihoda od trošarina na naftne derivate, rast prihoda od carina, itd. Zatim, u proračun su uvedene stavke koje ranije nisu bile u njemu, pa su i indeksi prema prethodnoj godini besmisleni. Novina je i prikazivanje u proračunu vlastitih prihoda korisnika proračuna, odnosno rashoda nastalih iz vlastitih prihoda, što svaku usporedbu čini nemogućom. Nedostaje i obrazloženje svake stavke rashoda, koje bi trebalo objasniti vezu između ciljeva koji se žele postići tim izdacima s odobrenim sredstvima, kako bi se mogla ocijeniti realističnost predloženog proračuna na strani rashoda. Trebalo se ipak potruditi napraviti, barem kao analitički dodatak, usporedivi prikaz prihoda i rashoda, te računa financiranja središnje države, u kojem bi se konsolidirali svi izvan- proračunski fondovi na detaljnijoj razini od ponuđene, te agencije i organizacije, kako bi se mogla stvoriti realna slika o fiskalnoj politici u 2002. godini i njenim učincima na rast u narednom razdoblju, te njenom suglasju s proklamiranom ekonomskom politikom Vlade. HUP-ov Ekonomski savjet smatra kako će biti otežano praćenje ukupnog javnog duga, jer se slika zamagljuje, a sudeći prema pratećim zakonskim rješenjima, svi ti parafiskalni fondovi će imati poprilično veliku slobodu u zaduživanju (domaćem i inozemnom) što otvara pitanje potencijalne zaduženosti kroz servisiranje financijskih i činidbenih jamstava. Stvara se situacija u kojoj bi se jedna negativnost iz prethodnog razdoblja, državna neplaćanja mogla zamijeniti drugom potencijalnom opasnošću za likvidnost, odnosno solventnost sustava u cjelini (skrivenim jamstvima i garancijama središnje države raznim parafiskalnim fondovima). Zaključno, na temelju prikazanih određenih stavki koje su usporedive s 2001. godinom, a "takvih je malo", da se zaključiti da će osnovni smjer Vlade i u 2002. godini biti daljnje smanjivanje tekuće potrošnje, ali je svaka ozbiljnija usporedba, i donošenje suda o ukupnom karakteru fiskalne politike u 2001. godini, zbog ranije navedenih razloga, ističe se, onemogućena.