HUP: SMANJIVANJE FISKALNOG DEFICITA ISPOD 5,3 POSTO BDP-A U 2002. HUP: SMANJIVANJE FISKALNOG DEFICITA ISPOD 5,3 POSTO BDP-A U 2002. U idućoj godini u Hrvatskoj se može, sudeći prema službenim najavama, očekivati umjereno restriktivna
fiskalna politika, koja bi mogla, rezultirati smanjivanjem fiskalnog deficita ispod ovogodišnjih 5,3 posto BDP-a, objavljeno je u posljednjem broju Ekonomskog monitora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). To će biti moguće ostvariti rastom poreznih prihoda zbog rasta nominalnog BDP-a, te relativnom restrikcijom rashoda. Međutim, postoji rizik da najavljeni veliki infrastrukturni projekti prenapregnu državne financije i otežaju fiskalnu konsolidaciju, napominju u Ekonomskom monitoru. U posljednjem tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje trenda rasta u prerađivačkoj industriji, ali i ubrzavanje rasta u proizvodnji i opskrbi struje, plina i vode, što će, prema procjenama Monitora, osigurati godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od oko 6 posto. Ovogodišnji rast BDP-a zadovoljava svojom dinamikom, ali ne i strukturom potražnje gdje dominira domaća apsorpcija, ističu iz HUP-a. Što se pak tiče međunarodne razmjene i devizne pričuve u cijeloj 2001. godini valja očekivati deficit tekućeg računa bilance plaćanja od oko 800 milijuna američkih dolara, odnosno
HUP: SMANJIVANJE FISKALNOG DEFICITA ISPOD 5,3 POSTO BDP-A U 2002.
U idućoj godini u Hrvatskoj se može, sudeći prema službenim
najavama, očekivati umjereno restriktivna fiskalna politika, koja
bi mogla, rezultirati smanjivanjem fiskalnog deficita ispod
ovogodišnjih 5,3 posto BDP-a, objavljeno je u posljednjem broju
Ekonomskog monitora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
To će biti moguće ostvariti rastom poreznih prihoda zbog rasta
nominalnog BDP-a, te relativnom restrikcijom rashoda. Međutim,
postoji rizik da najavljeni veliki infrastrukturni projekti
prenapregnu državne financije i otežaju fiskalnu konsolidaciju,
napominju u Ekonomskom monitoru.
U posljednjem tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje trenda
rasta u prerađivačkoj industriji, ali i ubrzavanje rasta u
proizvodnji i opskrbi struje, plina i vode, što će, prema
procjenama Monitora, osigurati godišnji rast ukupne industrijske
proizvodnje u Hrvatskoj od oko 6 posto.
Ovogodišnji rast BDP-a zadovoljava svojom dinamikom, ali ne i
strukturom potražnje gdje dominira domaća apsorpcija, ističu iz
HUP-a. Što se pak tiče međunarodne razmjene i devizne pričuve u
cijeloj 2001. godini valja očekivati deficit tekućeg računa
bilance plaćanja od oko 800 milijuna američkih dolara, odnosno
četiri posto BDP-a.
Prosječna plaća na razini ukupnog gospodarstva raste, no umanji li
se rast plaća za rast troškova života, te ukoliko se zanemare
određene mjesečne oscilacije, proizlazi da realne neto plaće u
Hrvatskoj stagniraju od kraja 1999. godine.
Što se pak tiče cijena, Ekonomski savjet HUP-a ističe kako sve
relevante projekcije govore u prilog postupnom smanjenju stope
inflacije, koja bi mjerena indeksom na malo, prosječno godišnje u
2001. mogla iznositi oko 5,4 posto, dok bi u idućoj godini ona pala
na ispod četiri posto.
Na tržištu rada u narednim mjesecima treba očekivati sezonski
nepovoljnija kretanja tj. pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti.
No u usporedbi s lani, takvi će negativni trendovi, procjenjuju iz
HUP-a, biti zasigurno slabiji. U srednjoročnoj perspektivi
posljednja kretanja upućuju na zaključak da se Hrvatska primiče
'recesijskom dnu' na tržištu rada, nakon čega bi mogao krenuti
postupni oporavak.
Ekonomski savjet HUP-a, koji je i pripremio listopadski broj
Ekonomskog monitora objavljenog na Internet stranici HUP-a,
napominje kako bi bilo korisno da javnosti postanu dostupni
određeni podatci o stanju javnih financija, poput stanja dospjelih
nenaplaćenih obveza države ili financijskog stanja u parafiskalnim
fondovima. Prema njihovom mišljenju, time bi se povećala
transparentnost i povjerenje u fiskalne račune države, ističući
kako se takvi podaci redovito pripremaju za potrebe međunarodnih
institucija (MMF).