ANKARA, 15. prosinca (Hina) - Visoki dužnosnici SAD-a i Turske započeli su u subotu u Ankari višednevne razgovore u čijem je središtu politička situacija u Iraku, posebice položaj Kurda, Turkmena i Asiraca, poglavito nastanjenih na
sjeveru te arapske zemlje.
ANKARA, 15. prosinca (Hina) - Visoki dužnosnici SAD-a i Turske
započeli su u subotu u Ankari višednevne razgovore u čijem je
središtu politička situacija u Iraku, posebice položaj Kurda,
Turkmena i Asiraca, poglavito nastanjenih na sjeveru te arapske
zemlje.#L#
Do te široke razmjene mišljenja došlo je nakon što se zamjenik
pomoćnika tajnika State Departmenta Ryan Crocker vratio iz
trodnevnog posjeta sjeveru Iraka.
Cilj tog trodnevnog posjeta bio je, kako se saznaje iz diplomatskih
izvora, ujedinjenje svih iračkih oporbenih plemenskih, etničkih i
vjerskih frakcija koje se suprotstavljaju bagdadskom režimu
Saddama Husseina.
Najjače među njima su dvije kurdske etničke skupine Massoua
Barzanija (KDP) i Jalala Talabanija (PUK), koje pod oružjem imaju
oko 80.000 ljudi.
Tijekom završetka prve runde ankarskih razgovora Crocker je
priopćio kako se washingtonska administracija zalaže za očuvanje
jedinstvenog Iraka unutar postojećih granica.
Dodao je kako tamošnje nearapsko pučanstvo ima pravo na očuvanje
autonomije. Međutim, prema turskim izvorima, područja pod kurdskom
kontrolom praktički imaju sve "atribute" neovisnih država počev od
parlamenta, vlade, vojske i policije.
Vlada turskog premijera Bulenta Ecevita pribojava se da bi takve
elemente političkog ustroja mogli zatražiti i ovdašnje 12-
milijunsko kurdsko pučanstvo.
Službena Ankara je Crockeru jasno stavila do znanja da neće
tolerirati uspostavu neovisne i suverene kurdske države. Prvi
praktičan iskorak u tom smjeru je najava otvaranja drugog graničnog
prijelaza, pored Harbura, kojim bi se do Bagdada "premostila"
teritorija pod kurdskom kontrolom. Zamjetno je da se iračke snage,
uz dovlačenje svih vrsta naoružanja, učvršćuju oko sjevera,
posebice oko grada Kirkuka gdje se nalaze golemi naftni izvori.
Amerikanci su od završetka Zaljevskog rata 1991. zajedno sa
Britancima i Francuzima, bez konzultiranja Ujedinjenih naroda,
uspostavili dvije "zone zabrane letenja" na sjeveru i jugu Iraka.
Na taj način pruža se izravna potpora Kurdima na sjeveru i većinskoj
šiitskoj vjerskoj skupini na jugu zemlje. Francuska se kasnije
povukla iz tih operacija.
(Hina) sk dv