ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Šesti Forum hrvatskih manjina posvećen razmatranju statusa, problematika i aktualnosti vezanih uz hrvatske manjine u europskim državama održan je u petak u Zagrebu u prostorijama Hrvatske matice
iseljenika.
ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Šesti Forum hrvatskih manjina
posvećen razmatranju statusa, problematika i aktualnosti vezanih
uz hrvatske manjine u europskim državama održan je u petak u Zagrebu
u prostorijama Hrvatske matice iseljenika. #L#
"Forum je mjesto susreta i dijaloga hrvatskih manjina s domovinom
Hrvatskom, ali i okrugli stol o manjinskoj problematici", kazao je
na otvaranju jednodnevnog stručnog skupa voditelj Odjela HMI-a za
autohtone hrvatske manjine Hrvoje Salopek.
Organizatori su Hrvatska matica iseljenika (HMI) i njezin Odjel za
autohtone hrvatske manjine.
Forum je okupio predstavnike hrvatskih manjina iz SR Jugoslavije,
Mađarske, Austrije, Italije, Slovačke i Rumunjske, predstavnike
predsjednika Republike, Sabora, Vlade, resornih ministarstava i
nevladinih ustanova iz Hrvatske koja se bave pitanjima hrvatskim
manjina u svijetu.
Nazočni su bili i Jasmina Kovačević, generalni konzul RH-e u
Subotici, te Jozo Marić, generalni konzul RH-e u Pečuhu.
U radnom dijelu foruma iznesena su izlaganja i vođene rasprave o
položaju hrvatskih manjina u SR Jugoslaviji, Slovačkoj i
Rumunjskoj, mađarskim iskustvima u odnosima prema mađarskim
manjinama u susjednim državama, prekograničnom povezivanju
gradišćanskih Hrvata i budućnosti njihova jezika te o jeziku
moliških Hrvata.
Zastupnik u Skupštini Vojvodine Kalman Kuntić, glavni urednik
Hrvatske redakcije Radija Subotice, predstavio je Prijedlog zakona
o pravima nacionalnih manjina u SR Jugoslaviji ocjenjujući da je
riječ o "dobroj inicijativi", u nekim dijelovima ipak
"restriktivnoj".
Istaknuo je da se za provođenje zakona ne predviđaju nikakva
financijska sredstva te da ga pesimisti stoga smatraju samo
"kozmetičkim zahvatom" za približavanje Europi.
Prijedlog zakona hrvatskoj manjini garantira određenu kulturnu
autonomiju. Očekuje se da će Hrvati imati mogućnost informiranja i
obrazovanja na svojem jeziku, ali ne i mogućnost njegova službena
korištenja, za što bi na teritoriju određene mjesne zajednice
trebali činiti 15 posto populacije, rekao je.
Podsjetio je da jugoslavenski ustav predviđa samo srpsko-hrvatski
jezik, koji se može zvati srpski ako je riječ o srpskom jezičnom
izrazu, a hrvatski i hrvatski jezični izraz se ne predviđaju.
Dodatni instrument zaštite manjina u SRJ bit će bilateralni
Sporazum o zaštiti srpske i crnogorske manjine u RH i zaštiti
hrvatske manjine u SRJ, rekao je Kontić.
Složeni pregovori o nacrtu tog sporazuma, čija je prva verzija
sastavljena još 1996., ali njome nije postignuto ništa, nedavno su
nastavljeni, a datum njegova potpisivanja još je vrlo teško
predvidjeti, rekla je Nevenka Grdinić, načelnica odjela
ministarstva vanjskih poslova za hrvatske manjine, iseljeništvo i
useljeništvo.
Predstavila se i nova organizacija hrvatske manjine u Crnoj Gori,
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore.
Predstavnici Hrvata u Slovačkoj iznijeli su nedavno objavljene
rezultate popisa stanovništva prema kojima njihova zajednica broji
samo 890 ljudi, dok se njihove neslužbene procjene kreću oko 1.700
ljudi, što su objasnili nepostojanjem tradicije izjašnjavanja
Hrvatima, ali i diskriminirajućim obrascima za popis stanovnštva
koji izričito ne predviđaju tu mogućnost.
Nestajanje Hrvata u Slovačkoj i gubljenje njihova osjećaja
pripadnosti hrvatskom narodu pripisali su obiteljskom odgoju,
slabom hrvatskom kulturnom okruženju, miješanim brakovima i malom
broju hrvatskih svećenika.
(Hina) zt sd