HR-ZDRAVSTVO-AKCIJE-GLUHISAVEZ GLUHIH: EUFORIJA OKO UMJETNIH PUŽNICA MOGLA BI DOVESTI DO RAZOČARANJA piše: Mirna PuklinZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Hrvatski savez gluhih i nagluhih osoba upozorava da bi euforija stvorena humanitarnom
akcijom "Dajmo da čuju", kojom se prikupljaju sredstva za nabavu umjetnih pužnica za 85-ero djece, mogla dovesti do nepromišljenih implantacija, neuspjeha i razočaranja gluhih.
piše: Mirna Puklin
ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Hrvatski savez gluhih i nagluhih
osoba upozorava da bi euforija stvorena humanitarnom akcijom
"Dajmo da čuju", kojom se prikupljaju sredstva za nabavu umjetnih
pužnica za 85-ero djece, mogla dovesti do nepromišljenih
implantacija, neuspjeha i razočaranja gluhih.#L#
Predsjednik Hrvatskog saveza gluhih Andrija Halec tvrdi da
ugradnja tzv. umjetnih pužnica može uzrokovati duševne i psihičke
poremećaje kod gluhonijeme djece koja prirodno stvaraju otpor
prema govoru.
"Roditelji gluhe djece nisu dovoljno informirani o mogućim
posljedicama ugradnje implantata u pužnicu. To nije čudesno
vraćanje normalnog sluha, već nakon dugotrajne i teške
rehabilitacije dijete najčešće može izgovoriti tek nekoliko
suvislih rečenica", ističe Halec.
Umjetna pužnica, odnosno kohlearni implantat, vrsta je slušnog
aparata koji se ugrađuje u pužnicu i putem elektroda prenosi
zvukove, no ti su zvukovi daleko od normalnih i više sliče glasovima
robota, kaže Halec.
Koristi od umjetnih pužnica mogu imati samo sasvim mala gluhorođena
djeca u dobi od dvije do tri godine, i to uz intenzivan i dugoročan
program rehabilitacije, dok se starija djeca i odrasli mogu nadati
uspjehu operacije samo ako nisu rođeni gluhi.
Halec smatra da bi se roditelji trebali prilagoditi svojoj gluhoj
djeci, a ne djecu prilagođavati sebi i prisiljavati ih na govor.
Gluhi se mogu uspješno sporazumijevati i znakovnim jezikom.
Sredstva prikupljena u akciji "Dajmo da čuju" mogla bi se korisnije
upotrijebiti jer gluhi imaju mnogo važnijih prioriteta od toga hoće
li "mrvicu" bolje ili slabije čuti. Mogli bi se, primjerice,
nabaviti faks uređaji za gluhonijeme osobe kako bi mogle pozvati
hitnu medicinsku pomoć, predlaže Halec.
No, specijalist otorinolaringolog KB-a "Sestre milosrdnice" dr.
Mihael Ries, koji obavlja ugradnju umjetnih pužnica, ističe da od
91 operacije u toj bolnici dosad ni u jednom slučaju nisu
zabilježene negativne posljedice kod pacijenata.
"Pacijenti s umjetnom pužnicom nakon rehabilitacije normalno
funkcioniraju i snalaze se u svijetu zvukova", kaže dr. Ries.
Najbolji su rezultati kod gluhorođene djece, ako im je implantat
ugrađen do osme godine, te kod osoba koje su izgubile sluh zbog
bolesti ili nesreće.
Predstojnik Klinike za otorinolaringologiju KB-a "Sestre
milosrdnice" dr. Boris Pegan odbacuje mogućnost da bi moglo doći do
nepromišljenih implantacija koje bi štetile zdravlju pacijenata.
Odluku o kandidatima za ugradnju pužnica donosi stručna komisija
sastavljena od kirurga, ravnatelja bolnica te predstavnika
Ministarstva zdravstva i poliklinike "Suvag".
Djeca se prije operacije podvrgavaju skupim medicinskim pretragama
poput CT-a, a u Hrvatskoj se implantati ugrađuju po svjetski
provjerenoj metodi, naglašava dr. Pegan.
U Hrvatskoj je registrirana 12.681 gluha osoba i 50.000 teže
nagluhih osoba, a godišnje se rodi 20-tak gluhe djece.
Humanitarnom akcijom "Dajmo da čuju" namjerava se prikupiti 12,7
milijuna kuna za kupnju umjetnih pužnica. Cijena jedne pužnice je
oko 150.000 kuna.
U svijetu je prva umjetna pužnica ugrađena 1973. godine u SAD-u, a
učestalo se počela primjenjivati početkom devedesetih godina.
U Hrvatskoj je prva umjetna pužnica zbog ratnih zbivanja ugrađena
tek 1996. godine. Od tada je Klinika za otorinolaringologiju KB-a
"Sestre milosrdnice" ugradila 91 pužnicu, od čega 90 posto djeci.
Do kraja godine planira ugraditi i stotu umjetnu pužnicu.
(Hina) mp md