FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TISUĆE DJELA "IZOPAČENE UMJETNOSTI" JOŠ UVIJEK SE VODE KAO NESTALA

KOELN, 12. prosinca (Hina/dpa) - Od oko dvadeset tisuća umjetničkih djela koja su za vrijeme nacizma proglašena "izopačenima" do danas je iz njemačkih muzeja nestalo njih 2.600, premda su na kraju Drugoga svjetskog rata još postojala.
KOELN, 12. prosinca (Hina/dpa) - Od oko dvadeset tisuća umjetničkih djela koja su za vrijeme nacizma proglašena "izopačenima" do danas je iz njemačkih muzeja nestalo njih 2.600, premda su na kraju Drugoga svjetskog rata još postojala.#L# Povjesničar umjetnosti Andreas Hueneke iz Potsdama upozorio je u utorak u Koelnu na to da je jednostavno nestalo više od deset posto umjetnika koje su nacisti proglasili "izopačenima". Gotovo polovica djela koja su za vrijeme nacionalsocijalizma otuđena iz muzeja na pritisak nacističkih moćnika "prošla je kroz ruke trgovaca umjetninama", tvrdi Hueneke. Gotovo sva djela u tom razdoblju difamiranih, većinom modernih umjetnika, koja su se nakon rata ponovno pojavila, potječu iz tog fundusa. Tako se danas može reći "da je trgovina spasila zaplijenjena djela". Hueneke ističe da nacistička promidžbena kampanja nipošto "nije planirana iz vrhovnog stožera". Prije je posrijedi bio spor o kompetenciji između ministra promidžbe Josepha Goebbelsa i nacističkog ministarstva odgoja i obrazovanja nadležnoga za muzeje. Već u ožujku 1939. godine spaljeno je uz blagoslov nacističkih moćnika oko 5.000 tih djela. Odluka da se ona unište, tvrdi se, "nije bila ideološka, nego čisto pragmatična". Njome se htjelo "načiniti mjesta" u muzejima. U "čišćenju" njemačkih muzeja, pljački zaposjednutih zemalja i krađi umjetnina velikog su udjela imali povjesničari umjetnosti. Pri tome se "istraživanje, osobni interes i politika" jedva daju odvojiti jedno od drugoga. Istraživački je rad u to vrijeme bio upućen na čitavu "mrežu" kustosa, nacističkih kulturpolitičara i trgovaca. S druge strane, danas postoji "mreža" istraživanja podrijetla nekog umjetničkog djela, tvrdi Rainer Budde, ravnatelj Wallraf- Richartz muzeja u Koelnu. Ako bi postojala i najmanja sumnja u podrijetlo, ponuda za kupovinu morala bi biti odbijena. Noviji "ispit savjesti" povjesničara umjetnosti pokazao je da su mnogi ondašnji znanstvenici bili vrhunski poznavatelji poljske, francuske i nizozemske umjetnosti i da su se stavili u službu pljačke umjetnina u okupiranoj Europi. (Hina) jb il

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙