US-strategija-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi IHT 11. XII. NOVI DIPLOMATSKI ZEMLJOVID SVIJETA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE11. XII. 2001.Novi diplomatski zemljovid svijeta"Iz krhotina Svjetskog trgovačkog
centra, Pentagona i Kandahara, iznikao je novi diplomatski poredak, predvođen SAD-om. Nakon poraza talibana u Afganistanu, sada je moguće izvući neke preliminarne zaključke. Prvo, vojna moć je važna. Američka je vojna sila tako nadmoćna i u odnosu na najbolje opremljene saveznike da se NATO pokazao irelevantnim za nedavno provedenu vojnu kampanju. Saveznici su pomogli diplomatskom potporom, dojavnom službom i akcijom protiv osumnjičenih terorista ili simpatizera terorista unutar vlastitih granica. No vojno nisu imali mnogo toga za ponuditi. Drugo, vojna operacija sa samostalnom zapovjednom strukturom za Washington je funkcionirala mnogo bolje od donošenja odluka konsenzusom na koju se morao oslanjati tijekom NATO-ove zračne kampanje nad Kosovom i Srbijom 1999. godine, što je frustriralo mnoge u Ministarstvu obrane SAD-a. Treće, u vrijeme sukoba, ključni su saveznici diplomatski znatno oslabljeni kada nemaju mnogo toga ponuditi u vojnom smislu.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
11. XII. 2001.
Novi diplomatski zemljovid svijeta
"Iz krhotina Svjetskog trgovačkog centra, Pentagona i Kandahara,
iznikao je novi diplomatski poredak, predvođen SAD-om. Nakon
poraza talibana u Afganistanu, sada je moguće izvući neke
preliminarne zaključke.
Prvo, vojna moć je važna. Američka je vojna sila tako nadmoćna i u
odnosu na najbolje opremljene saveznike da se NATO pokazao
irelevantnim za nedavno provedenu vojnu kampanju. Saveznici su
pomogli diplomatskom potporom, dojavnom službom i akcijom protiv
osumnjičenih terorista ili simpatizera terorista unutar vlastitih
granica. No vojno nisu imali mnogo toga za ponuditi.
Drugo, vojna operacija sa samostalnom zapovjednom strukturom za
Washington je funkcionirala mnogo bolje od donošenja odluka
konsenzusom na koju se morao oslanjati tijekom NATO-ove zračne
kampanje nad Kosovom i Srbijom 1999. godine, što je frustriralo
mnoge u Ministarstvu obrane SAD-a.
Treće, u vrijeme sukoba, ključni su saveznici diplomatski znatno
oslabljeni kada nemaju mnogo toga ponuditi u vojnom smislu.
Washington je godinama pozivao vodeće europske i druge saveznike da
povećaju ulaganja u svoju vojsku, ojačaju svoju vojnu sposobnost i
racionaliziraju svoju industriju obrane. No nastojanja unutar EU-a
da se stvore vojne snage za brzo djelovanje usporene su prepirkama.
Tehnološki jaz između oružja kojim raspolažu SAD i Europa sada je
zapravo nepremostiv. U takvim uvjetima, saveznici SAD-a nisu
uspjeli uvjeriti Washington da bi u dijelove Afganistana koji su
oslobođeni od talibana trebalo rasporediti međunarodne mirotvorne
snage. Washington je odluku prepustio američkom središnjem vojnom
zapovjedništvu u Tampi, na Floridi, koje je stavilo veto na bilo
kakve diplomatske inicijative koje su povezane s njenim
operacijama. U rijetkom javnom sukobu, Washington se nedavno
usprotivio Britaniji i drugim saveznicima odbijajući uzeti u obzir
mogućnost slanja mirotvornih snaga u Afganistan sve dok Tampa ne
bude za to spremna. Ovo objašnjava zbog čega, pozdravljajući
sporazum o stvaranju privremene vlade za Afganistan koji je
ostvaren u Bonnu prošloga tjedna, Vijeće sigurnosti UN-a nije
odobrilo međunarodnu vojnu silu koja bi pomogla osigurati glavne
afganistanske gradove. SAD uviđa korist takvih snaga, barem u
Kabulu, no ustraje kako prednost treba dati njegovim vlastitim
vojnim ciljevima.
Diplomatska zbrka je u posljednje vrijeme česta. Dok je Amerika
usredotočena na važne ali uske vojne ciljeve, zemlje koje su
pripravne pridonijeti mirotvornim snagama nisu se uspjele
organizirati i osmisliti strategiju. Tako SAD čak i pasivno
zadržava veliku diplomatsku moć blokiranja drugih.
Među brojnim međunarodnim igračima koji se bore za položaje od 11.
rujna, Rusija i Kina su dobile najviše. Diplomatska i dojavna
podrška iz Moskve, ponuđena na inicijativu Rusije, predsjedniku
Vladimiru Putinu je omogućila da osvoji nove diplomatske položaje
za svoju zemlju i da uvelike poboljša odnos svoje zemlje s NATO-om.
Peking je SAD-u pokazao kako njegova diplomatska potpora, u Vijeću
sigurnosti UN-a i izvan njega, ima istinsku vrijednost. Moskva i
Peking, na koje se više ne gleda kao na 'strateške protivnike', sada
imaju novi diplomatski položaj.
Očekuje se da će Vijeće sigurnosti UN-a uskoro odobriti mirotvornu
misiju za Kabul. Iako je dobro zajamčiti određenu dozu sigurnosti
afganistanskoj prijestolnici, izočnost mirotvoraca u drugim
dijelovima zemlje će UN-u, Crvenom križu, Svjetskoj banci i
nevladinim udrugama pružanje pomoći i pomaganje gospodarskog
oporavka i rekonstrukcije otežati i učiniti opasnim.
SAD ne samo da u potpunosti vojno kontrolira koaliciju koju je
izgradila kako bi se borila protiv terorističke mreže Osame bin
Ladena i talibanskog režima u Afganistanu. Washington je i u
položaju neprijeporne diplomatske dominacije. Ne djeluje
multilateralno, prije bi se moglo kazati da koristi pametni
unilateralizam, istovjetno što je koristio pametno oružje da bi
ostvario vojnu dominaciju.
Ako se ovo američkim saveznicima ne sviđa, njihov problem. Godinama
nisu imali prigovora na činjenicu da Washington konsolidira svoju
vojnu nadmoć. Kao rezultat ovoga, Amerika će sada diktirati, u
velikoj mjeri, međunarodne diplomatske poteze.
Ovo ne znači da SAD može odbaciti suradnju saveznika kada su
posrijedi pitanja kao trgovina, zaštita okoliša i međunarodni
financijski sustav.
No moć Amerike je uvećana a prosvjedi partnera zbog američkog
unilateralizma za sada su se velikim dijelom stišali", piše David
M. Malone.