LAT 10. XII. ŠTO NAKON ARAFATA

SJEDINJENE DRŽAVE THE LOS ANGELES TIMES 10. XII. 2001. Što nakon Arafata "Što nakon Arafata? To se pitanje može čuti posvuda na Bliskom Istoku i u svjetskim prijestolnicama nakon novog kruga samoubilačkih bombaških napada u Izraelu i izraelskih zahtjeva da Arafat uhiti odgovorne. Radi se o pitanju bez jasnog dogovora. Tako su se Izrael, SAD i druge zemlje prisiljene nadati, uglavnom gotovo neutemeljeno, da Arafat želi i da je sposoban zauzdati teroriste. Arafat, predsjednik palestinskih vlasti, pobrinuo se da nema očitog nasljednika, što je klasična taktika autoritarnih vladara. Njegovu su vladavinu obilježili protekcionizam, korupcija i nasilje. Pa ipak je desetljećima predstavljao Palestince diljem svijeta i, iako mu se prijetilo, opstajao na vlasti. Sada je s jedne strane suočen s bijesom Izraela a s druge s potencijalnim palestinskim civilnim ratom ako pristane na zahtjeve Izraela. Čak i ako opstane sve ove krize, u dobi od 72 godine i s ne uvijek najboljim zdravljem, vanjski svijet mora učiniti ono što Arafat nije: uzeti u obzir mogućnost da će ga netko naslijediti. Najbolje rješenje za Palestince bilo bi da svog slijedećeg čelnika izaberu kao što su izabrali Arafata, mirnim izborima a ne nasilnom, kaotičnom borbom za nasljeđivanje vlasti. Palestinsko zakonodavno vijeće donijelo je prije šest godina zakon koji bi predsjednika parlamenta, Ahmeda Koreia, također poznatog i kao Abu Ala, postavio za predsjednika na 40 dana nakon Arafatove smrti. Arafat se nažalost nije potrudio ratificirati taj zakon. Korei bi bio svjetovni čelnik, kao što je to i Arafat. Novi čelnik militantne muslimanske skupine kao što je Hamas, koja se obvezala na uništenje Izraela, na čelo vlade bi postavila okorjele teroriste. Hamas je preuzeo odgovornost za samoubilačke bombaške napade u kojima je poginulo dvadesetak ljudi u Jeruzalemu i Haifi prije tjedan dana, od kojih su mnogi bili adolescenti. Washington je Hamas proglasio terorističkom organizacijom a Izrael s pravom zahtijeva da ju Arafat onemogući u daljnjem djelovanju. Američki diplomati drže se podalje od članova Hamasa, tako da netko iz te skupine dođe na vlast za Washington ne bi bio vjerodostojan. SAD barem ima neke kontakte sa svjetovnim članovima iz Arafatovog okružja. Vlada Ariela Sharona eskalirala je svoju retoriku protiv Arafata, izjednačavajući ga čak i s Osamom bin Ladenom. Nije ponudila mnogo zauzvrat ako Arafat zaista uspije obuzdati nasilje. Izraelska okupacija Zapadne obale i Gaze, uništavanje ureda palestinskih vlasti i policijskih postaja, bombaški napadi u kojima pogibaju i nedužni civili - sve je ovo otežalo mirovni proces i povećalo bijes Palestinaca. Sporazum iz Osla, iz 1993. godine, sastanci u Camp Davidu koji su uslijedili i posredovanje koje je početkom ove godine vodio američki senator George J. Mitchell - sve je ovo urodilo nacrtima za mir na Srednjem Istoku, s Izraelom i Palestincima koji žive u odvojenim državama sa sigurnim granicama. Bio to Arafat ili netko drugi, Sharon ili netko drugi, čelnici Palestinaca i Izraelaca moraju pretvoriti shemu u stvarnost", stoji u uvodniku lista.