VIJEĆE MINISTARA EU UVJETUJE DODATNU POMOĆ MAKEDONIJI

BRUXELLES, 10. prosinca (Hina) - Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak se u Bruxellesu načelno dogovorilo da će dati dodatnu makrofinancijsku pomoć Makedoniji pod uvjetom da nova makedonska vlada i sve zainteresirane strane u toj zemlji u potpunosti provedu Ohridski sporazum i druge mjere za izgradnju povjerenja između albanske i makedonske etničke zajednice. #L# "Donoseći načelnu odluku o dodjeli dodatne makrofinancijske pomoći Makedoniji, Vijeće još jedanput naglašava da EU ostaje odlučne pridonijeti ekonomskom oporavku i stabilnosti te zemlje, ali podsjeća da ta potpora ovisi o predanosti nove makedonske vlade i svih zainteresiranih strana u toj zemlji da u potpunosti provedu Ohridski sporazum i druge mjere za uspostavu povjerenja", kaže se u zaključcima Vijeća ministara o zapadnom Blakanu. Vijeće također poziva makedonsku vladu da što prije donese novi zakon o lokalnoj autonomiji kako bi Europska komisija i Svjetska banka mogle organizirati donatorsku konferenciju. Ministri vanjskih poslova EU-a saslušali su izvješće Visokog predstavnika za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javiera Solane o njegovu posjetu SR Jugoslaviji. "Vijeće ponovno potvrđuje predanost demokratskoj Crnoj Gori u demokratskoj SR Jugoslaviji te poziva visokog predstavnika da nastavi sa svojim naporima na iznalaženju 'dogovornog rješenja' između Beograda i Podgorice", kaže se u zaključcima današnjega sastanka. Crna Gora unatoč upozorenjima EU-a nastavlja sa pripremama za organizaciju referenduma o neovisnosti. Vijeće je pozdravilo preporuku Europske komisije koja je zatražila mandat za početak pregovora s Albanijom o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten izrazio je nadu na konferenciji za novinare da bi pregovori sa Albanijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju mogli početi u prvoj polovici sljedeće godine. Ministarsko vijeće je imenovalo austrijskog političara Erharda Buseka za novog koordinatora Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, umjesto Bode Hombaha. Ministri vanjskih poslova raspravljali su i o procesu proširenja EU-a, borbi protiv terorizma, Bliskom Istoku i Afganistanu. Vijeće ministara je potvrdilo odlučnost da se proces pregovora o punopravnom članstvu završi do kraja sljedeće godine sa onim zemljama koje budu spremne. U zaključcima o proširenju ne kaže koje će od 12 zemalja kandidata biti spremne za punopravno članstvo. Spomenute su samo Bugarska i Rumunjska i ističu se njihovi napori na prilagodbi europskim standardima. Te dvije zemlje, prema prošlomjesečnom izvješću Europske komisije, daleko zaostaju za preostalim kandidatima i gotovo je posve sigurno da neće biti obuhvaćene sljedećim krugom proširenja 2004. godine. Postignut je dogovor o pokretanju inicijative za donošenje novih zakona koji će EU omogućiti efikasnu borbu protiv terorizma, uključujući i onemogućavanje financiranja terorističkih organizacija. U tom sklopu Vijeće smatra da je potrebno pojačati multilateralne instrumente u borbi protiv terorizma koji trebaju raditi na smanjivanju opasnosti da neovlaštene osobe dođu u posjed oružja za masovno uništenje i radioaktivnih materijala. U izjavi o bliskom istoku EU je po prvi puta nazvala Hamas i Islamski džihad terorističkim organizacijama. Ministri vanjskih poslova pozvali su Izrael i Palestince da prekinu s nasiljem. Od palestinskog predsjednika Jasera Arafata zatraženo je da raspusti "terorističke mreže Hamas i Islamski džihad i pozove Palestince na okončanje Intifade". Izraelci su pozvani da povuku svoju vojsku s palestinskih područja, uklone blokade nametnute Palestincima, prestanu s ubojstvima Palestinaca bez suđenja te da obustave naseljavanja. Vijeće ministara imenovalo je njemačkog diplomata Klausa Petera Klaibera za posebnog europskog predstavnika u Afganistanu. (Hina) sv ii