NJ 27. XI. SZ: ZAŠTITOM OKOLIŠA BUDUĆE ĆE ČLANICE EU UŠTEDJETI PUNO NOVACA

suđe NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 27. XI. 2001. Ako danas uložiš, sutra ćeš uštedjeti "Brojke zvuče zavodljivo: prihvate li europske zakone o zaštiti okoliša, zemlje-kandidati za ulazak u EU mogle bi dugoročno uštedjeti između 134 i 681 milijuna eura. Tako glasi rezultat bruxelleske studije koju će povjerenica EU Margot Wallstroem danas uručiti ministrima za okoliš 12 država-kandidata za EU. Navodno će već poštivanje smjernica EU o očuvanju čistoće zraka samo po sebi rezultirati time da će godišnje u istočnoj Europi do 180 tisuća ljudi manje obolijevati od kroničnog bronhitisa. Tom veselom viješću Bruxelles želi zaštititi leđa vladama kandidata u odnosu na njihovu domaću javnost. Naime, mnogi skeptični građani smatraju da pregovori o članstvu u EU proizvode tek beskonačan niz novih zahtjeva. Samo na području zaštite okoliša 12 zemalja-kandidata mora preuzeti 300 smjernica i propisa ali i ambiciozne planove i načelna očitovanja 15 europskih partnera, koliko ih se nakupilo u proteklih 20 godina. Istodobno zakonodavni stroj radi i dalje bez predaha: posljednjom su odlukom ministri za okoliš članica EU usvojili odluke i mjerama za smanjenje emisije štetnih plinova iz kosilica, lančanih pila i vodenih crpki. Samo su troškovi nužnih ulaganja u pročistače, suvremene spalionice i ekološko odlaganje smeća procijenjeni na ukupno 80 do 120 milijardi eura. Doduše, dio te ogromne svote prikupit će fondovi za zaštitu okoliša, međunarodne organizacije i poduzeća. Usprkos tome, prilagodba visokim standardima EU ostaje veliki izazov za države čiji je BDP osjetno niži. U kontekstu tih problema dosadašnja bilanca političara angažiranih na zaštiti okoliša u pregovorima o pristupu novih članica EU zvuči zaprepašćujuće pozitivno. Poglavlje zaštite okoliša privremeno je zaključeno kada je riječ o Cipru, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Litvi, Poljskoj i Sloveniji. No, načelno je u svim zemljama osigurano preuzimanje zajedničkih zakona do zaključno 2000. g., istaknuto je u ravnateljstvu za okoliš. Usprkos tome, Povjerenstvo zna da je i za siromašne države usvajanje novih zakona još najlakša vježba. Izvješća o postignutom napretku govore već drugim jezikom: upravi kapacitet za provedbu zakona o okolišu pruža 'povod za zabrinutost', istaknuto je, primjerice, u slučaju Poljske. Nedostaje osoblje a 'propisi su gotovo nepoznati', navedeno je. Kontrolori u Bruxellesu uvjeravaju da će strogo provode li kandidati propise i u praksi. U tom je kontekstu važna poluga činjenica da su dopuštene samo investicije u projekte usklađene sa standardima EU. Ionako nijedna jedina zemlja-kandidat neće moći svladati poglavlje zaštite okoliša bez dugih prijelaznih rokova. Primjerice, za provedbu smjernice EU o odnosu prema komunalnim otpadnim vodama kandidati su dobili do 14 godina vremena. Nijedna članica EU ne bi trebala borati čelo nad tim rokom budući da deset godina nakon usvajanja te smjernice i u EU 37 velegradova još nema pročistače. Do 1998. g. među njih je spadao i Bruxelles. Otada se čisti bar jedna trećina otpadnih voda 'glavnog grada Europe'", napominje na kraju članka Cornelia Bolesch.