ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Hrvatska je u ovoj godini generalno uspjela osigurati međunarodnu potporu za svoje političke ciljeve, ali svi vanjskopolitički procesi još su otvoreni, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu šef hrvatske
diplomacije Tonino Picula.
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Hrvatska je u ovoj godini generalno
uspjela osigurati međunarodnu potporu za svoje političke ciljeve,
ali svi vanjskopolitički procesi još su otvoreni, rekao je u
ponedjeljak u Zagrebu šef hrvatske diplomacije Tonino Picula.#L#
"Generalno smo uspjeli osigurati međunarodnu podršku za svoje
političke ciljeve", rekao je Picula na proširenoj sjednici Odbora
za vanjsku politiku Hrvatskog sabora govoreći o hrvatskoj vanjskoj
politici u ovoj godini i perspektivama za sljedeću. Međutim, dodao
je da su "svi procesi, bilateralni i multilateralni, još otvoreni i
ništa još nije završeno".
Među uspjesima hrvatske vanjske politike u ovoj godini, ministar je
prije svega istaknuo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP), ulazak Hrvatske u Vilnius skupinu zemalja
aspiranata za NATO (V10), ključan napredak prema uključivanju u
CEFTA-u, djelovanje u antiterorističkoj koaliciji, te uspješno
predsjedanje Jadransko-jonskom inicijativom i supredsjedanje
Trećim radnim stolom Pakta o stabilnosti.
Potpisivanjem SSP-a "prvi put smo postavili institucionalizirane
odnose s EU", rekao je Picula pred predsjednikom Sabora Zlatkom
Tomčićem, potpredsjednicima Zlatkom Tomcem i Vlatkom Pavletićem,
svojom zamjenicom Vesnom Cvjetković-KUrelec te članovima Odbora za
vanjsku politiku i za europske integracije.
Dodao je da su "neutemeljene" teze o tome da SSP, kojeg Europski
parlament treba ratificirati u srijedu, vodi Hrvatsku u nove
balkanske asocijacije.
Picula je naglasio da SSP ne limitira RH, u dimenziji o regionalnoj
suradnji, za stvaranje dvostranih sporazuma samo sa zemljama
Procesa stabilizacije i pridruživanja, već to može činiti i s
drugim zemljama već bližim EU.
Takve sporazume već "sam ponudio Sloveniji i Mađarskoj", rekao je
ministar, dodajući da je hvatski opći interes sigurnost,
stabilnost, dobrosusjedstvo i suradnja u svim regijama u koje ulazi
i Hrvatska.
Što se tiče odnosa s NATO-m, Picula je naglasio da će se Hrvatska u
proljeće uključiti u Membership Action Plan (MAP) NATO-a te da je
tijekom godine aktivno sudjelovala na sastancima Euroatlanskog
partnerskog vijeća i intenzivirala odnose sa Savezom.
Picula je rekao da Hrvatska odlično surađuje s Mađarskom, a sa
Slovenijom, uz dobro poznate probleme, postoji odlična suradnja na
nekim drugim područjima.
Izrazio je nadu i da je s Italijom problem oko odlikovanja čelništvu
Zadra iz 1943. riješen.
Što se tiče jugoistočne Europe koju je nazvao "područjem
potencijalne nestabilnosti", Picula je rekao da RH posebnu
pozornost poklanja odnosima s BiH, što je u svojem izlaganju
naglasila i Cvjetković-Kurelec.
"BiH je apsolutni prioritet za Hrvatsku, ali žureći prema
Bruxellesu zaboravili smo gledati u retrovizor", rekla je
zamjenica šefa diplomacije.
"Normaliziranje odnosa sa SRJ ovisit će o stanju u samoj SRJ", rekao
je Picula, najavivši pritom za četvrtak posjet Hrvatskoj ministra
vanjskih poslova SRJ Gorana Svilanovića.
Hrvatski šef diplomacije dodao je da je tijekom ove godine Hrvatska
u Beču potpisala Sporazum o sukcesiji, da je izostavljena iz
omnibus rezolucije UN-a o stanju ljudskih prava u regiji, da je
organizirala prvi sastanak predsjednika parlamenata Jadransko-
jonske inicijative te ostvarila brojne bilateralne susrete.
Hrvatska je također ove godine predsjedavala ECOSOC-om, te je
aktivno sudjelovala u radu OESS-a, Vijeća Europe, Pakta o
stabilnosti i Srednjoeuropske inicijative.
Odbor za vanjsku politiku na kraju sjednice prihvatio je izvješće
ministra Picule o vanjskoj politici RH.
(Hina) maš sl