ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Potpisivanjem dodatnog protokola Sporazuma o stabizaciji i pridruživanju o uzajamnim koncesijama za određena vina i alkoholna pića, Hrvatska će moći na europske tržište izvoziti znatno veće količine vina
bez carina.
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Potpisivanjem dodatnog protokola
Sporazuma o stabizaciji i pridruživanju o uzajamnim koncesijama za
određena vina i alkoholna pića, Hrvatska će moći na europske
tržište izvoziti znatno veće količine vina bez carina.#L#
Prema protokolu, kojeg su u petak u Zagrebu potpisali povjerenik
Europske komisije Franz Fischler i ministar poljoprivrede Božidar
Pankretić, Hrvatska će u Europsku uniju moći bez carina izvesti
800.000 hektolitara, dok će bescarinski uvoz iz EU-a u Hrvatsku
postupno rasti u sljedećih pet godina sa 8.000 do 20.000
hektolitara.
Europska unija je u studenom prošle godine jednostrano
liberalizirala svoje tržište za hrvatske proizvode, osim za vino i
govedinu. Taj je preferencijalni trgovinski režim zadržan i u
Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju kojim se Hrvatska
obvezala da će postupno otvarati svoje tržište za proizvode iz EU-
a.
Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo Franz
Fischler rekao je na konferenciji za novinare da je dvodnevni
posjet Hrvatskoj iskoristio za razmjenu mišljenja s političkim
akterima o poljoprivredi, jednom od najosjetljivijih područja
prilagodbi europskim standardima. Fischler se u četvrtak navečer
sastao sa svojim domaćinom, ministrom poljoprivrede i šumarstva
Božidarom Pankretićem. U petak se sastao s premijerom Ivicom
Račanom i predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem, a
poslije podne će se sastati s ministrom za europske integracije
Nevenom Mimicom.
Fischler je rekao da je u tim razgovorima stekao bolju sliku o
poljoprivrednom sektoru u Hrvatskoj. Glavni problemi s kojim se
suočava Hrvatska, jest miniranost dobrog dijela poljoprivrednih
područja, zatim, ono što muči i ostale tranzicijske zemlje -
nesređenost zemljišnih knjiga i nedostatak prostornih planova.
Fischler je istaknuo da bi bilo pogrešno usredotočiti se samo na
poljoprivredu, nego da se ona mora staviti u širi kontekst - u
strategiju ruralnog razvoja, kako je to učinila i Europska unija u
posljednjem desetljeću. "Većina seoskog stanovništva u današnjoj
EU-u ne bavi se poljoprivredom", rekao je Fischler, dodajući da to
znači da se tim ljudima trebaju osigurati alternativna radna mjesta
kako ne bi napuštali selo. Održivi ruralni razvoj podrazumijeva i
minimalnu napučenost određenog područja, jer je bez toga vrlo teško
organizirati normalan život. "Uslijed modernizacije naših
ekonomija, sve manje ljudi živi samo od proizvodnje hrane. Zbog
toga moramo stvoriti alternativne izvore prihoda, primjerice u
obalnim područjima, turizam je vrlo atraktivna alternativa
poljoprivredi i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj", rekao je
Fischler.
Fischler je rekao da ruralni razvoj omogućava ravnomjerniji i
dinamičniji razvoj pojedinih regija te da će to biti najvažniji dio
agrarne politike EU-a u budućnosti.
(Hina) sv ps