ZAGREB, 6. prosinca (Hina)- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavit će sutra u Preporodnoj dvorani pretisak Časoslova Farnese s minijaturama hrvatskoga sitnoslikara Julija Klovića, izvornik kojega se čuva u The Pierport
Morgan Libraryju u New Yorku.
ZAGREB, 6. prosinca (Hina)- Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti predstavit će sutra u Preporodnoj dvorani pretisak
Časoslova Farnese s minijaturama hrvatskoga sitnoslikara Julija
Klovića, izvornik kojega se čuva u The Pierport Morgan Libraryju u
New Yorku.#L#
Uz HAZU, suizdavač toga faksimilnog izdanja je Akademische Druck u.
Verlagsanstalt (ADEVA) iz Graza, koje je 106. svezak najvećega niza
faksimilnih izdanja u svijetu.
O tom velikom događaju za hrvatsku kulturu na današnjoj
konferenciji za novinare govorili su urednik izdanja akademik
Miroslav Begović, teolog i književnik Ivan Golub te akademici
Vladimir Marković i Josip Vaništa.
Časoslov Farnese molitvena je knjiga koju je za svog mecenu, tada
najmoćnijega rimskog kardinala Farnesea, majstor Klović oslikavao
punih devet godina od 1537.do 1546., istaknuo je akademik Begović.
Govoreći o razlozima tiskanja faksimila Časoslova, Begović je
podsjetio kako se HAZU htjela dolično odužiti najvećem hrvatskom
majstoru minijature, pripremajući proslavu 500. obljetnicu
njegova rođenja (1498.-1998.).
Pretisak ne donosi samo stranice s Klovićevim minijaturama, nego
prvi put vjerno reproducira čitavu dragocjenu umjetninu, knjigu s
cjelokupnim tekstom, koji je izveo kaligraf Francesco Montrechi.
U pretisku je objavljena studija Ivana Goluba koji je više od tri
desetljeća istraživao Klovićev život i djelo, rekao je Begović. U
njemu je i opširan komentar Časoslova Williama M. Voelklea, vrsnoga
poznavatelja Klovićevih minijatura i glavnoga kustosa
srednjovjekovnih i renesansnih rukopisa u Pierpont Morgan
Libraryju. Zahvaljujući tim dodacima čitatelj će se na najbolji
mogući način upoznati s ikonografijom i simbolikom Klovćevih
minijatura, naglasio je Begović.
Prvi Klovićev životopisac, njegov suvremenik i prijatelj, Giorgio
Vasari iscrpno opisuje svaku pojedinu minijaturu iz te knjižice
tako važne za povijest minijature. Kao što su Klovića prozvali
Michelangelom sitnoslikarstva, tako se ovo djelo može nazvati
sistinskom kapelom džepnog formata, rekao je Begović.
Inspiriran Klovićevom minijaturom Navještenja u Časoslovu
Farnese, Antonio Gentile (oko 1519.-1609.), zlatar iz Faenze,
izradio je na prednjoj strani metalnih korica arkanđela Gabrijela,
a na stražnjoj Bogorodicu u središnjem medaljonu. Isti je majstor
radio i veličanstvene svijećnjake i križ koji su postavljeni na
oltar sv. Petra 1582. u Rimu.
Uz objavljivanje pretiska Časoslova u Strossmayerovoj galeriji
sutra će se otvoriti izložba faksmila minijatura hrvatskoga
sitnoslikara Klovića.
(Hina) ta mc