ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Hrvatska Vlada i Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koje je boravila u dvotjednom radnom posjetu Hrvatskoj, dogovorile su jutros nacrt pisma namjere, o kojem bi Izvršni odbor direktora MMF-a trebao
raspravljati u veljači iduće godine, izjavio je na konferenciji za novinare Hans Flickenschild, voditelj Misije MMF-a.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Hrvatska Vlada i Misija Međunarodnog
monetarnog fonda, koje je boravila u dvotjednom radnom posjetu
Hrvatskoj, dogovorile su jutros nacrt pisma namjere, o kojem bi
Izvršni odbor direktora MMF-a trebao raspravljati u veljači iduće
godine, izjavio je na konferenciji za novinare Hans Flickenschild,
voditelj Misije MMF-a.#L#
Bio je to drugi pregledni i završni posjet Misije MMF-a za trajanja
stand by aranžmana odobrenog u ožujku 2001. koji traje do svibnja
2002.
Peteročlano izaslanstvo MMF-a ocijenilo je kako su u Hrvatskoj
"makroekonomski ciljevi za ovu godinu postignuti ili će biti
postignuti u prihvatljivim razmjerima". Vladin plan rasta BDP-a
bio je 4 posto, a sada se vidi da bi to moglo biti i nešto malo više,
inflacija će biti oko 3 posto, što je dosta ispod očekivanih 4,5
posto, a neto devizne pričuve središnje banke povećane su četiri
puta više od planiranih, rekao je Flickenschild. Fiskalni deficit,
koji je bio u središtu zanimanja MMF-a, bit će, kažu, u okvirima do
5,3 posto BDP-a.
Što se pak tiče 2002. MMF i Vlada su, kaže Flickenschild,
optimistični glede gospodarskog rasta usprkos činjenice da
situacija u svjetskom gospodarstvu nije baš blistava. Rast bi mogao
biti 3,5 posto, što je manje nego u ovoj godini, ali u odnosu na
druge države to je dobro, smatraju u MMF-u, dodajući kako će i
inflacija biti na toj razini, što će i dalje značiti stabilnost.
Deficit proračuna bi sa ovogodišnjih 5,3 posto trebao biti smanjen
na nešto više od 4 posto.
Na upit o privatizaciji, voditelj Misije MMF-a je istaknuo kako je
Vlada za iduću godinu "postavila daleko skromniji cilj nego u
ovoj", a predviđenih 2,5 milijardi kuna ostvarivo je uz odlučne
odluke Vlade. "MMF je razočaran slabim napretkom privatizacije u
ovoj godini. Odgoda međunarodne javne ponude dionica Hrvatskog
telekoma (HT) odgođena je zbog niskih cijena na međunarodnim
burzama, što za nas nije uvjerljiva isprika", rekao je
Flickenschild. Pojasnio je kako MMF kod preporuke za privatizacije
ne smatra da je cilj samo uzeti najviše novca već da imovina iz ruku
države prijeđe u stabilnije, privatne ruke. Stoga se nadamo, kazao
je, da će se privatizacija banaka u državnom portfelju, Croatia
osiguranja, INA-e i HEP-a brzo dogoditi u narednom vremenu. Na
dodatni upit o Hrvatskoj poštanskoj banci, Flickenschild je
odgovorio kako "nema konkretnih planova", osim da će država na
skupštini dioničara banke 22. prosinca predložiti privatizaciju.
Moguće je da se u to uključe međunarodne investicijske banke ali je
to sada na razini spekulacija jer prvo Vlada treba odrediti svoju
strategiju oko HPB-a, zaključio je voditelj Misije MMF-a.
MMF je, glede stvaranja dvaju novih fondova, uputio poziv Vladi da
bude transparentna i racionalna u reguliranju rada tih fondova zbog
administracije, povećanja troškova, financiranja. No to je i jasna
poruka naciji da Vlada misli ozbiljno o razvoju, zapošljavanju i
regionalnom razvitku koji će se financirati iz sredstava
privatizacije, rekao je Flickenschild.
Ne mogu reći je li realan rok od 3 godine za izgradnju autoceste
Zagreb-Split, ali je jasno da je riječ o velikom kapitalom izdatku,
a mi nismo vidjeli "nikakva sredstva za tu svrhu i projekt u
proračunu za iduću godinu" niti "ima puno prostora za tako velike
izdatke". Sve to će se raspravljati u sklopu razgovora o budućem
stand by aranžmanu o kojem će se razgovarati dogodine.
Smanjenje plaća u javnom sektoru počelo je kasnije nego se
namjeravalo, Vladi je uspjelo zadržati kontrolu, a tvrdnje
sindikata kako je smanjenje plaća 10 posto nisu točne, rekao je.
Upitan o prognozama tržišta rada u Hrvatskoj u idućoj godini,
Flickenschild je odgovorio kako se s rastom od 3,5 posto ne može
očekivati veliki porast zaposlenosti. Zadnji podaci o radnoj snazi
govore o 15,3 postotnoj stopi nezaposlenosti, kazao je dodavši da
je nedostatak činjenica da su podaci za prvih šest mjeseci
objavljeni tek u studenome. Riječ je o izračunu po međunarodnoj
metodologiji, što znači da Hrvatska nije bitno drugačija od zemalja
u tranziciji.
MMF smatra da je nezaposlenost problem, ali nije katastrofalan
usporedi li se s drugima, ocijenio je Flickenschild zaključivši
kako je prvi Vladin problem financijska konsolidacija.
(Hina) db ds