GS: ZA PREOSTALA OTPUŠTANJA U DRŽAVNIM SLUŽBAMA VLADA TRAŽI ROK DO OŽUJKA

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Procjena da će smanjenje mase plaća proračunskih korisnika u ovoj godini biti manje nego što se ranije očekivalo, traženje da se otpuštanje 3.600 zaposlenih u državnim službama odgodi do kraja ožujka iduće godine, čime bi se ispunio kriterij o ukupnom smanjenju broja zaposlenih u državnom sektoru za 10.000, te najava rješavanja pitanja Hrvatske poštanske banke do kraja ove godine, neki su naglasci iz Vladinih dokumenata koje je početkom ovog tjedna prihvatio Izvršni odbor MMF-a. #L# Izvršni je odbor MMF-a ocijenio da Hrvatska provodi dogovoreno iz potpisanog 14-mjesečnog stand-by aranžmana, vrijednog oko 254 milijuna dolara. Na toj je sjednici prihvaćeno izvješće Misije MMF- a, pripremljeno na temelju neposrednog uvida tijekom posjeta Hrvatskoj, kao i izjava izvršnog direktora nadležnog za Hrvatsku, te dokument kojim hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka obavještavaju o gospodarskoj i novčanoj politici koju namjeravaju voditi u predstojećem razdoblju. MMF je na sjednici Izvršnog odbora ocijenio da su rezultati hrvatskog gospodarstva u 2001. do sada dobri, te da se u ovom trenutku čini gotovo sigurnim da će ciljevi hrvatskih vlasti za 2001. koji se odnose na rast, inflaciju i međunarodne pričuve biti ispunjeni ili premašeni. "To u potpunosti zadovoljava, s obzirom na nepovoljnije vanjsko okruženje i određene odgode u provedbi politike", ističe se u izjavi izvršnog direktora MMF-a nadležnog za Hrvatsku. Pritom se napominje da odgode u provedbi gospodarskog programa imaju prvenstveno političku pozadinu, iako ne treba zanemariti ni složenost plana strukturnih reformi. "Najvažniji kriterij uspješnosti - fiskalni deficit - zadovoljen je na kraju obaju datuma provjere, iako je odluka o plaćama u državnom sektoru (strukturni kriterij za ocjenu uspješnosti izvršenja programa) provedena sa zakašnjenjem", ističe se u izvješću. Priznaje to i hrvatska strana u svojim dokumentima - pismu o namjerama upućenom MMF-u krajem kolovoza i dodatku tom pismu upućenom 31. listopada, a u kojem se dodatno razrađuju neka pitanja u skladu sa zbivanjima koja su u međuvremenu uslijedila. U tom se dodatku ističe da će se provođenjem proračunskih mjera osigurati ostvarenje ciljanoga proračunskog deficita od 5,3 posto BDP-a u ovoj godini, te da ekonomska kretanja u Hrvatskoj ukazuju da će se zadovoljiti ciljeve za ovu godinu o rastu realnog BDP-a od 4 posto, te inflaciji od 4,5 posto. Vlada također podsjeća da je Sabor 19. listopada usvojio i posljednje od 11 predviđenih zakona, kao i revidirani proračun za ovu godinu, no, i da je uglavnom zbog produljene saborske rasprave provođenje većeg broja mjera (npr. pooštreni kriteriji za dječje doplatke i neka druga socijalna davanja) odgođeno za početak 2002. Stoga će ukupno smanjenje socijalnih rashoda u 2001. biti za 600 milijuna kuna manje od očekivanoga krajem kolovoza (umjesto planiranih 900 milijuna kuna ušteda ostvarit će se 257 milijuna). Vlada također procjenjuje da će smanjenje mase plaća proračunskih korisnika u ovoj godini biti 766 milijuna kuna manje nego što se očekivalo u kolovozu, uglavnom, zbog odgode otpuštanja u državnom sektoru i odgode u potpunoj primjeni nove politike plaća usvojene u lipnju. No, ističe se također da je sveobuhvatni trend mase plaća proračunskih korisnika pozitivan, te će nominalno masa plaća biti smanjena za 873 milijuna kuna, ili za 4,8 posto u usporedbi s prošlom godinom. Ostvarenje pak izvorno ciljanog smanjenja mase plaća proračunskih korisnika Vlada najavljuje za iduću godinu, a to će olakšati cjelogodišnji učinak nove politike plaća, njena predstojeća provedba u sektoru obrane i skoro otpuštanje viška zaposlenih u sektoru države. Upravo je ostvarenje postavljenog cilja o otpuštanju ukupno 10.000 zaposlenih u javnom sektoru u ovoj godini jedna od dviju točaka (druga se odnosi na povećanje neto domaće aktive) u kojima Vlada traži modifikaciju i produljenje roka za ispunjenje. Naime, u razdoblju od kraja 2000. do kraja ove godine neto smanjenje broja zaposlenih u državnim službama iznosilo bi 6.385 (uključujući 5.000 otpuštenih koji još uvijek primaju otpremninu), a za otpuštanje još 3.600 zaposlenih u državnim službama (uglavnom u Ministarstvu obrane) Vlada traži produljenje roka do konca ožujka iduće godine. Kako je nedavno priznao i premijer Ivica Račan neizvjesnosti oko izvješća MMF-a bilo je i zbog određenih razlika između Hrvatske i MMF-a vezano za problem Hrvatske poštanske banke (HPB), banke u vlasništvu države koja bilježi gubitak od 800 milijuna kuna. Taj se problem u samom izvještaju izvršnog direktora MMF-a zaduženog za Hrvatsku ne spominje, a Vlada u svojim dokumentima ističe da je za nju potrebno pronaći brzo i konačno rješenje. Pritom najavljuje da će se 22. prosinca ove godine održati sastanak dioničara na kojem će država, kao većinski dioničar, predložiti kako uz najmanji trošak riješiti poslovne probleme HPB-a. Prema tekućim pokazateljima čini se, da bi brza privatizacija bila rješenje uz najniži trošak, kaže se u Vladinu pismu. Dodaje se da bi svi proračunski troškovi iz alternativnih rješenja za HPB bili obuhvaćeni unutar ciljanog deficita proračuna za iduću godinu od 4,25 posto BDP-a. Vlada u svojim dokumentima, a i izvršni direktor MMF-a za Hrvatsku u svom izvještaju, najavljuje završetak privatizacije dviju banaka (Croatia i Dubrovačka banka) čime bi blizu 90 posto ukupne bankovne aktive u Hrvatskoj bilo u većinskom stranom vlasništvu. Vlada također još u dokumentu iz kolovoza ističe da njeni dalekosežni ciljevi za 2002. i 2003. ostaju nepromijenjeni: blago ubrzanje rasta uz umjerenu inflaciju i nizak vanjski deficit tekućeg računa. Najavljuje također da bi se u proračunima za iduću i za 2003. deficit konsolidirane središnje države smanjio na 4,25 posto u 2002., te na 1,4 posto BDP-a u 2003., uz smanjenje stope rashoda na oko 41 posto BDP-a u idućoj, te 38 posto BDP-a u 2003. Očekujemo da ćemo prikupiti dovoljno sredstava privatizacijom HEP- a, INE i JANAF-a da bi smanjili omjer javnog duga i BDP-a sa 48,6 posto, koliko je iznosio sredinom ove godine, na 42,7 posto do kraja 2003., ističe uz ostalo Vlada u dokumentima koji su se našli pred Izvršnim odborom MMF-a. (Hina) bn ds