AF-US-EU-IL-KRIZE-Vlada-Politika DW 4. XII. TISAK DEUTSCHE WELLE4. XII. 2001.Pregled tiskaKomentatori njemačkih dnevnih novina danas se uglavnom bave zaoštravanjem stanja na Bliskom istoku. 'Neue Osnabruecker Zeitung' komentira
izraelske napade na palestinska područja. Koliko su god izraelski osvetnički napadi bili strašni izravno pogođenima - s obzirom na dosadašnje atentate mogli su biti daleko teži. Premijer Sharon očito želi izbjeći gubitak naklonosti Sjedinjenih Američkih Država zbog pretjerane reakcije. Washington trenutačno znatno povećava pritisak na palestinskog predsjednika Jasera Arafata. A od toga Amerikance ne treba odvraćati - tako kalkulira izraelski premijer. Jer i Sharon u Arafatu vidi glavnog krivca najnovije eskalacije i želi ga pod svaku cijenu prisiliti na oštrije postupke protiv ekstremista, procjenjuje list.O Arafatovom udjelu u novom zaoštravanju stanja na Bliskom istoku 'Fraenkischer Tag' piše da bi nova masovna uhićenja koja je zapovijedio Arafat mogla biti njegova posljednja prilika da ponovo preuzme kontrolu nad događajima. No unatoč tome mora dopustiti da mu se postavi pitanje zašto ta uhićenja nisu uslijedila znatno ranije. Arafat - on i dalje vječito okoliša, mišljenja je list.
DEUTSCHE WELLE
4. XII. 2001.
Pregled tiska
Komentatori njemačkih dnevnih novina danas se uglavnom bave
zaoštravanjem stanja na Bliskom istoku. 'Neue Osnabruecker
Zeitung' komentira izraelske napade na palestinska područja.
Koliko su god izraelski osvetnički napadi bili strašni izravno
pogođenima - s obzirom na dosadašnje atentate mogli su biti daleko
teži. Premijer Sharon očito želi izbjeći gubitak naklonosti
Sjedinjenih Američkih Država zbog pretjerane reakcije. Washington
trenutačno znatno povećava pritisak na palestinskog predsjednika
Jasera Arafata. A od toga Amerikance ne treba odvraćati - tako
kalkulira izraelski premijer. Jer i Sharon u Arafatu vidi glavnog
krivca najnovije eskalacije i želi ga pod svaku cijenu prisiliti na
oštrije postupke protiv ekstremista, procjenjuje list.
O Arafatovom udjelu u novom zaoštravanju stanja na Bliskom istoku
'Fraenkischer Tag' piše da bi nova masovna uhićenja koja je
zapovijedio Arafat mogla biti njegova posljednja prilika da ponovo
preuzme kontrolu nad događajima. No unatoč tome mora dopustiti da
mu se postavi pitanje zašto ta uhićenja nisu uslijedila znatno
ranije. Arafat - on i dalje vječito okoliša, mišljenja je list.
I 'Hamburger Abendblatt' kritizira Arafatovu neodlučnost u
kažnjavanju ekstremista, no istodobno upozorava da je to njegov
propust. Pa ipak je taj bolesni starac za izraelskog premijera
Sharona trenutačno jedini partner. Podupirati njegovo rušenje s
vlasti ili mu čak raditi o glavi bila bi kobna pogreška. Postoje
alternative kao što je mirovni plan izraelskog ministra vanjskih
poslova Shimona Peresa. No Bliski istok se iz smrtonosne spirale
nasilja više ne može osloboditi vlastitim snagama. Samo bi
Sjedinjene Države imale tu političku snagu, ali one se još bore s
teškom odlukom - da teže uravnoteženom posredovanju ili da svoju
oštru protuterorističku politiku primjene i na Palestinu,
analizira hamburški list.
Osim stanja na Bliskom istoku njemačkim dnevnicima od
vanjskopolitičkih tema i dalje prevladava budućnost Afganistana.
'Dresdner Neueste Nachrichten' bavi se konferencijom na
Petersbergu kod Bonna. Ono što se zaključi u Petersbergu mora biti
provedivo u Kabulu. To je teško jer, s jedne strane, na konferenciji
zastupljeni Afganistanci baš ne predstavljaju stvarni odnos snaga
u zemlji, već više onaj kojemu organizatori konferencije teže. A iz
toga proizlazi da bi međunarodne mirovne postrojbe trebale
osiguravati rezultat koji nailazi na odbijanje u samom
Afganistanu, upozorava dnevnik.
Odgovor na pitanje tko bi trebao organizirati mirovne postrojbe za
Afganistan pokušava dati 'Sueddeutsche Zeitung'. Pravo koje su
Ujedinjeni narodi Amerikancima dali nakon napada 11. rujna za vojni
angažman u Afganistanu i za pronalaženje izvor terora, obuhvaća i
dužnost da se nakon toga pobrinu za stabilnost i sigurnost. Široka
potpora međunarodnog protuterorističkog saveza temeljena je na
povjerenju da će Sjedinjene Države biti svjesne te odgovornosti. To
bi povjerenje bilo dodatno izigrano ukoliko bi se SAD nakon toga
uputio na sljedeće ratište, a radove na raskrčivanju Afganistana
prepustio europskoj brizi. Napomena da SAD kao bivši napadač ne bi
bio pogodan za preuzimanje te uloge ne stoji: SAD je uvijek
naglašavao da se ne bori protiv Afganistana i njegovih stanovnika,
već protiv bin Ladena i talibana, podsjeća muenchenski list.
(DW)