ARGENTINA POTONULA U NAJTEŽU KRIZU U SVOJOJ POVIJESTI

Piše: Bruno Scheuren Caracas, 4. prosinca (Hina) - Nekada jedna od najrazvijenijih zemalja Latinske Amerike, Argentina se sučeljava s najtežom ekonomskom krizom u svojoj povijesti, a njezina vlada nije sigurna koji bi put trebala slijediti. #L# Još 1890., dok je većina svijeta još išla pješice, Argentinci su se vozili vlakovima, a Buenos Aires je, prvi u Latinskoj Americi, dobio podzemnu željeznicu. Golema imigracija iz Europe, poglavito iz Italije i Španjolske, donijela je u Argentinu svoja znanja, a njezino je gospodarstvo počelo cvjetati. U tu je zemlju došao i veliki broj Hrvata, tako da je Argentina danas jedna od zemalja s najvećim brojem hrvatskih doseljenika i njihovih potomaka u svijetu. Oko 1900. Argentina je bila jedan od najvećih svjetskih izvoznika mesa i žita. Njezin glavni grad, Buenos Aires, poprimio je sjaj velike metropole. Njegova glazba, tango, postala je popularna diljem svijeta. Argentinski nacionalni nogometni tim triput je bio svjetski prvak. Stotinu godina kasnije, Argentina, koja danas ima oko 33 milijuna stanovnika, sučeljava se s teškim vremenima. Ekonomska recesija koja je počela prije tri godine se nastavlja, a na vidiku nema kratkoročnog rješenja. Nezaposlenost se povećava pet posto na godinu, a nezadovoljstvo Argentinaca raste. Istodobno, argentinski vanjski dug porastao je na 132 milijarde dolara, a procjene rizičnosti ulaganja su takve da strani investitori izbjegavaju Argentinu. Niti jedan strani investitor nije spreman uložiti niti dolara u tu zemlju u trenutku kada njezina vlada nema jasnu politiku štednje i izlaska iz krize. Ipak, Argentina i dalje pripada zemljama koje imaju sve pretpostavke za izgradnju dobre budućnosti. Ta zemlja je već izgradila otvoreno, slobodno tržišno gospodarstvo. Deregulacija i konkurencija proširene su čak i na sektore koji su u drugim zemljama nedodirljivi monopoli ili oligopoli, kao što su električna energija i telekomunikacije. Nema ograničenja ni na međunarodne financijske transakcije. Argentinsko gospodarstvo je i dalje treće po snazi u Latinskoj Americi, a ta je zemlja jedan od najvećih izvoznika hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda. Najvažniji izvozni artikli i dalje su žitarice i meso - zahvaljujući pampama, 3.000 kilometara dugim ravnicama, idealnim za stočarstvo. Razvijena je i industrija, među ostalim prerada nafte, proizvodnja motornih vozila, cementa, tekstila, kemijska industrija, metalurgija i industrija kućanskih aparata. Vlada, međutim, nije do sada pokazala dovoljnu odlučnost u provođenju reformi. Prema ocjeni Economista, vlada se i dalje nada da će dovoljan broj njezinih vjerovnika pristati na odgodu povratka dugova, što bi omogućilo pad kamatnih stopa i oporavak gospodarstva. Nije siguran ni opstanak Fernanda de la Rue u predsjedničkoj fotelji do kraja njegova predsjedničkog mandata. Neki peronisti smatraju da bi njihova stranka mogla preuzeti kontrolu nad oba doma parlamenta, te da bi u tom slučaju mogli pokrenuti njegovu smjenu. Peronisti su, međutim, podijeljeni među sobom, pa de la Rua nije izravno ugrožen - za sada. Po mišljenju komentatora Buenos Aires Heralda, Jamesa Nielsona, "postoje svi elementi za izgradnju snažnog i poštenog društva. Ono što nedostaje jest sposobnost da ih se pravilno izmiješa. Možda će ona biti pronađena prije nego što bude prekasno, premda će zemlja možda morati proći kroz cjedilicu još nekoliko puta prije nego što se sasvim ne iscijede stare iluzije i konačno ne krene naprijed putem na kojemu će biti manje opasnosti nego što ih se trenutačno ima u skoroj budućnosti". Argentina bi ipak mogla dobiti mali predah ako Međunarodni monetarni fond procijeni da vlada čini dovoljno radi smanjenja proračunskog deficita te joj odobri dodatni zajam kako bi lakše vratila svoje neposredne dugove. Ali izlazak iz tunela još se ne nazire. (Hina) bsh rb