BUKUREŠT, 4. prosinca (Hina) - Za razliku od prošle godine kad je ministarski sastanak u Beču, prvi put u povijesti OESS-a okončan bez završne deklaracije, a jedan od rijetkih službenih dokumenata bila je ministarska izjava o
jugoistočnoj Europi, na devetom sastanku ministarskog vijeća koji je u utorak završen u Bukureštu ta je izjava bila tek jedan u rekordnom broju usvojenih dokumenata.
BUKUREŠT, 4. prosinca (Hina) - Za razliku od prošle godine kad je
ministarski sastanak u Beču, prvi put u povijesti OESS-a okončan
bez završne deklaracije, a jedan od rijetkih službenih dokumenata
bila je ministarska izjava o jugoistočnoj Europi, na devetom
sastanku ministarskog vijeća koji je u utorak završen u Bukureštu
ta je izjava bila tek jedan u rekordnom broju usvojenih dokumenata.
#L#
Dvanaest točaka izjave posloženo je po težini i opsegu problema s
kojima su suočene pojedine zemlje europskog jugoistoka, pa je
Hrvatskoj posvećena tek jedna točka, deveta po redu.
U njoj ministri pozdravljaju daljnji napredak koje su hrvatske
vlasti ostvarile u provedbi demokratskih i gospodarskih reformi,
te pozitivne korake koje je Vlada RH poduzela prema regionalnoj
stabilnosti, osobito kroz bitan napredak u regionalnoj suradnji.
Također se pozdravljaju napori misije OESS-a u Hrvatskoj tijekom
prošle godine, te se izražava "snažna potpora njezinim budućim
naporima u suradnji s hrvatskim vlastima".
U Izjavi ministri očekuju daljnje korake u Hrvatskoj i drugim
zemljama regije u pravcu postizanja rješenja problema izbjeglica i
prognanika uključujući i ostvarenje njihovih prava na povratak i
povrat imovine u cijeloj regiji.
Na početku Ministarske izjave ponavlja se potpora Paktu o
stabilnosti za jugoistočnu Europu kao važnoj inicijativi u
promicanju učvršćenja demokracije, gospodarskog napretka i
sigurnosti.
No, istodobno ministri podupiru inicijative za jačanjem Pakta o
stabilnosti kroz preraspodjelu njegovih prioriteta u budućnosti.
Ministri očekuju potpuno ispunjenje međunarodnih obveza glede
Daytonskog mirovnog sporazuma i pune suradnje s Haaškim sudom te
pozdravljaju korake koje su zemlje regije učinile na tom planu.
Ministri konstatiraju da suđenje u Haagu očekuje sve veći broj
optuženih ratnih zločinaca, ali i naglašava da se Haaškom sudu
moraju izručiti svi optuženi.
Najneobičnija, ujedno i najduža je četvrta točka izjave o
jugoistočnoj Europi u kojoj se govori o Makedoniji i spominju vrlo
konkretne stvari vezane uz tu zemlju (okvirni sporazum i aneks C tog
sporazuma ili Zakon o lokalnoj samoupravi), ali se ni na kojem
mjestu ne spominje ni ime zemlje, ni ime naroda niti bilo koji drugi
naziv koji bi rekao o kojoj je zemlji riječ.
Kako se doznaje iz diplomatskih izvora do takve situacije je došlo
zbog toga što neke zemlje nisu željele prihvatiti naziv Makedonija,
dok Makedonci istodobno ne prihvaćaju međunarodni naziv za svoju
zemlju - Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), pa je
rezultat toga članak u kojem se govori samo o "državi", iako je
svima jasno o kome je zapravo riječ.
Nakon Makedonije, ministri su jednu točku Deklaracije posvetili
Jugoslaviji u kojoj se izražava zadovoljstvo dosad ostvarenim na
području demokratizacije i preporučuje nastavak u istom smjeru.
Izbore na Kosovu ministri u svojoj Izjavi označavaju "početkom faze
privremene demokratske samouprave u skladu s Ustavnim odredbama" i
pozivaju sve etničke zajednice da u tome sudjeluju.
Demokratski izabrane vlasti u BiH pozivaju se da ostvare dodatne
pomake posebno glede jačanja državnih institucija, povratka
izbjeglica i prognanika i stvaranja jedinstvenog tržišta u skladu s
mirovnih sporazuma iz Daytona i Pariza.
Pozitivnom se ocjenjuje i uloga albanske Vlade u regionalnoj
suradnji, te se konstatira da su parlamentarni izbori prošle godine
u Albaniji predstavljali pomak u odnosu na prethodne.
Na kraju Izjave ministri pohvaljuju ostvareno na provedbi članaka
2. i 4 aneksa 1 B Daytonskog mirovnog sporazuma i podupiru mjere za
jačanje transparentnosti i demokratske kontrole oružanih snaga,
što pomaže u jačanju uzajamnog povjerenja i stabilnosti.
(Hina) dam sv