US-HR-KORPORACIJE-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Energetika-Burze/dionice VOA 29. XI. KOLAPS ENRONA GLAS AMERIKE - VOA29. XI. 2001.Kolaps Enrona. Pripremio Ivica Puljić. Svi američki dnevnici, sve novinske agencije, TV i radijske
mreže za istaknutu temu imaju stanje u najvećoj svjetskoj energetskih tvrtki Enron. Naime, ta velika korporacija koja je posljednjih pet godina često spominjana i u Hrvatskoj, odjednom se našla pred kolapsom. Financijski svijet nervozno promatra kako se najveća američka energetska kompanija, Enron Corp., ljulja na rubu kolapsa strahujući da bi s time bio povezan pritisak na američke banke mogao usporiti nastojanja za globalnim gospodarskim oporavkom. Raste strah da bi jedna od najvećih korporacijskih propasti u američkoj povijesti mogla potresti vrijednosti burzovnih dionica u Aziji i Europi nakon što nanese štetu Wall Streetu. Enronove dionice koje su u kolovozu prošle godine vrijedile 90 dolara, pale su jučer na samo 61 cent nakon što je konkurentska tvrtka ? Dynegy Inc. ? koja je većinskom kupovinom Enronovih dionica trebala zapravo spasiti tu kompaniju od propasti, objavila da odustaje od tog poteza. Prije te obavijesti vrijednost jedne Enronove dionice iznosila je 19 dolara, da bi na kraju radnog dana pala na 61 cent. U
GLAS AMERIKE - VOA
29. XI. 2001.
Kolaps Enrona. Pripremio Ivica Puljić.
Svi američki dnevnici, sve novinske agencije, TV i radijske mreže
za istaknutu temu imaju stanje u najvećoj svjetskoj energetskih
tvrtki Enron. Naime, ta velika korporacija koja je posljednjih pet
godina često spominjana i u Hrvatskoj, odjednom se našla pred
kolapsom.
Financijski svijet nervozno promatra kako se najveća američka
energetska kompanija, Enron Corp., ljulja na rubu kolapsa
strahujući da bi s time bio povezan pritisak na američke banke mogao
usporiti nastojanja za globalnim gospodarskim oporavkom.
Raste strah da bi jedna od najvećih korporacijskih propasti u
američkoj povijesti mogla potresti vrijednosti burzovnih dionica u
Aziji i Europi nakon što nanese štetu Wall Streetu. Enronove
dionice koje su u kolovozu prošle godine vrijedile 90 dolara, pale
su jučer na samo 61 cent nakon što je konkurentska tvrtka ? Dynegy
Inc. ? koja je većinskom kupovinom Enronovih dionica trebala
zapravo spasiti tu kompaniju od propasti, objavila da odustaje od
tog poteza. Prije te obavijesti vrijednost jedne Enronove dionice
iznosila je 19 dolara, da bi na kraju radnog dana pala na 61 cent. U
samo jednom danu prodano je više od 300 milijuna Enronovih dionica
od kojih je svaka prije nekoliko godina vrijedila 90 dolara!
Agencije za rangiranje sada stavljaju Enronove dionice u takozvani
junk status, što je najniži mogući status, a Enron ga je dobio zbog
bojazni da bi taj najveći kupac i prodavač prirodnog plina u
Sjedinjenim državama mogao bankrotirati.
Enron posluje u najmanje 20 zemalja diljem svijeta, ima 21. tisuću
zaposlenika, a od prije pet godina prisutan je i u Hrvatskoj kada su
potpisani prvi sporazumi, da bi nakon velikih teškoća prošle godine
bili potpisani novi ugovori s Hrvatskom elektroprivredom. 1996.
godine potpisan je Memorandum o razumijevanju da će Enron
projektirati, izgraditi i upravljati plinskom elektranom
Jertovec. Prvi ugovor je potpisan tri godine kasnije. Bilo je
dogovoreno da Enron financira i izgradi tu elektranu, da je koristi
20 godina nakon čega bi ona postala vlasništvo HEP-a. Nakon brojnih
teškoća s potpisanim ugovorima koje su mnogi smatrali štetnim za
Hrvatsku, vlada premijera Račana potpisala je pet novih ugovora,
pokušavajući postojeće stanje učiniti povoljnijom po hrvatske
interese.
Ako Enron bankrotira zasigurno neće doći ni do izgradnje elektrane
Jertovac, a za sada nema ni podataka koliko bi, u tom slučaju,
Hrvatska bila financijski oštećena. Jedinu izjavu je dao ministar
gospodarstva Goranko Fižulić koji je naglasio da eventualni stečaj
Enrona neće omesti najavljenu privatizaciju INA-e i Hrvatske
elektroprivrede.
Današnji uvodnik 'New York Timesa' tvrdi da je Enron savršen
primjer onoga što se zove financijska oluja. Moćna kompanija koja
je bila vrlo impresionirana slikom o vlastitoj snazi i
inventivnosti, o svojoj jedinstvenoj misiji i genijalnosti, isto
je toliko zazirala od obveza da se u potpunosti drži
knjigovodstvenih pravila, piše 'New York Times'. Dodajte k tomu
poludjele ulagače, burzovne analitičare, novinare i knjigovođe
koji nisu željeli dopustiti da nedostatak transparentnosti stane
na put vrtoglavom rastu vrijednosti dionica kompanije. Kad sve to
zbrojite ? dobijete Enron, piše 'New York Times'.
Nekada slavljena kao jedna od najuspješnijih tvrtki sada može
postati jedan od najvećih stečajnika u povijesti. Enronovi čelnici
su priznali da su preuveličali profit iz posljednjih pet godina za
čitavih 600 milijuna dolara. Uz to, ne tako davno, demokrati u
Washingtonu bili su zabrinuti mogu li bliske veze između glavnog
menadžera Enrona Kennetha Laya i Georga Busha toj kompaniji dati
preveliki utjecaj.
Enron je, naime, posljednjih godina uveliko i agresivno lobirao da
se ograniče regulative kako bi se onemogućio javni uvid u
sklopljene poslove. Ironično je da je Enron, jedan od šampiona
poslovne deregulacije, sada postao najbolji primjer koliko je
značajno pojačati javni nadzor nad financijskim podacima pojedinih
poduzeća ? piše današnji 'New York Times'.
(VOA)