ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Zagrebački arhitekt Velimir Neidhardt uspješan je čovjek koji, na žalost, živi u vremenu u kojem se ništa ne događa u hrvatskoj arhitektonskoj praksi, jer su ulaganja slaba, malo se gradi i malo
eksperimentira, izjavio je danas akademik Miroslav Begović predstavljajući dvojezičnu monografiju "Velimir Neidhardt: Urban architecture/Arhitektura grada" povjesničara umjetnosti Feđe Vukića.
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Zagrebački arhitekt Velimir
Neidhardt uspješan je čovjek koji, na žalost, živi u vremenu u kojem
se ništa ne događa u hrvatskoj arhitektonskoj praksi, jer su
ulaganja slaba, malo se gradi i malo eksperimentira, izjavio je
danas akademik Miroslav Begović predstavljajući dvojezičnu
monografiju "Velimir Neidhardt: Urban architecture/Arhitektura
grada" povjesničara umjetnosti Feđe Vukića.#L#
Predstavljanje monografije, na kojoj su Vukić i Neidhardt radili
devet godina, održano je u zgradi Nacionalne i sveučilišne
knjižnice, jednoj od velikih projektnih Neidhartovih djela, koji
svojim rješenjima 33 godine sudjeluje u stvaranju "arhitekture
grada".
Podsjetivši kako potječe iz arhitektonski impostirane obitelji,
arhitekt Krešimir Rogina podijelio je Neidhardtov arhitektonski
opus u tri dijela: u prvom je nastao projekt banjolučkoga gradskog
centra, hotel Lapad, trgovački centar u Skopju i Mrkonjićgradu, u
drugom urbo-arhitektonski projekti, od kojih su neki navijestili
metropolitanski razvoj Zagreba, a u trećm se očituje kreativno
preispitivanje dosadašnjih rješenja te ulaženje u suvremena
kretanja.
Po riječima Zvonka Makovića arhitekt Neidhardt izvanredno je uspio
"mrtvu zagrebačku zonu pretvoriti u urbano tkivo". Nastavivši
djelo velikih hrvatskih arhitekata, kako je dodao, razvija
drukčiju logiku konteksta, razvija drukčije mišljenje o gradu, a
primjer je arhitektov projekt zgrade Vlade na Savi, koja je dugo
gradu bila smetnja. "Tim projektom Sava urasta u grad, grad ne
dijeli, već postaje njegovim integralnim dijelom", rekao je
Maković, dodavši kako je upravo Neidhardt zaslužan za razvoj
zagrebačke akse sjever-jug, posebno dijelova koji su se dugo
smatrali njegovim rubnim dijelovima.
Akademik Miroslav Begović je, govoreći o susretima s arhitektom
Neidhardtom još kao studentom, istaknuo da je uvijek "tražio
maksimalno" te se isticao "uvjerenošću i sigurnošću u traženju
koncepcije". "Neidhardt je inficiran društveno-arhitektonskim
problemima grada", napomenuo je Begović.
Monografiju su objavili Neidhardt arhitekti d.o.o i Meandar.
U povodu promocije monografije o arhitektu Velimiru Neidhardtu u
Hrvatskom muzeju arhitekture večeras će biti priređena izložba s
dvadeset panoa njegovih radova, a na otvorenju će biti pokazan
multimedijski program.
(Hina) mc