GS:ZAGREBAČKI HOTELI NAKON ISELJENJA PROGNANIKA NEMAJU SREDSTAVA ZA OBNOVU

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Zagrebački hoteli, u kojima od ovog ljeta više nema prognanika, zbog devastacije i nedostatka sredstava za obnovu zatražit će od hrvatske Vlade, putem Vijeća hotelijera zagrebačke Komore, hitnu naknadu štete, subvencioniranje bar dijela troškova obnove kao i odgodu rekategorizacije tih hotela na više od godinu dana.#L# Naime, pojedini su zagrebački hoteli deset godina udomljavali prognanike i izbjeglice, a još uvijek nisu naplatili potraživanja od države na koja imaju pravo temeljem njihova udomljavanja, zbog čega ne može krenuti ni obnova, kazao je dopredsjednik Vijeća hotelijera Komore Zagreb Vladimir Leko na današnjoj sjednici Vijeća. Jedino su se Hotel Dubrovnik i Hotel Central uspjeli renovirati te rade punim kapacitetom, rekao je Leko dodavši da svi drugi hoteli rade samo sa jednom ili dvije trećine kapaciteta. Najugroženiji su pritom, kaže, Hotel Laguna i samoborski Hotel Šmidhen. Stoga je predsjednica zagrebačkog Vijeća hotelijera Amelija Tomašević predložila, a Vijeće prihvatilo, osnivanje radne skupine koja će napraviti i hrvatskoj Vladi uputiti zahtjev za što skorijom naplatom potraživanja hotela te subvencioniranjem bar dijela obnove tih hotela. Zagrebački su hotelijeri istaknuli i potrebu što tješnje suradnje sa putničkim agencijama i Turističkom zajednicom grada Zagreba na kreiranju novih turističkih sadržaja u Zagrebu. U tom smislu prihvaćen je i prijedlog da se hotelijeri u što većem broju priključe tzv. kulturno-turističkom poolu (radnoj grupi) koji okuplja turističke, marketinške, sportske i druge kulturne stručnjake grada, a s ciljem stvaranja kvalitetnijih turističko- ugostiteljskih programa u Zagrebu. Budući da je ideja o osnivanju takvog pool-a potekla od Hrvatskog muzejskog društva, govorilo se i o potrebi većeg posjeta hotelskih gostiju muzejima te o razgledu grada uz stručne, educirane vodiče. Posebnu pozornost Vijeće zagrebačkih hotelijera posvetilo je i problemu visokih provizija koja se plaćaju za kartično poslovanje, a koja se kreće između 5 do 6 posto što je, kako se čulo, jedna od najvećih u Europi. S tim u vezi, članovi Vijeća su izviješteni i o nedavnom sastanku zagrebačkih hotelijera sa predstavnicima kartičarskih i bankarskih kuća na kojem su se složili da u hotelijerskom poslovanju ima mjesta za dalju popularizaciju kartica kao i za smanjivanje provizije. No, ugovaranje provizije rješava se od hotela do hotela, pri čemu, kako se čulo, veliku ulogu igra cjelokupan poslovni i vlasnički odnos svakog pojedinog hotela s bankom ili kartičarskom kućom. (Hina) tam db