GS: CIJENE KRUHA I MLIJEKA IZNOVA DIŽU PRAŠINU

ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Odluku hrvatske Vlade o snižavanju carinske zaštite mlijeka za preradu i mogući utjecaj na vraćanje cijene mlijeka na razinu prije poskupljenja, u mljekarskoj industriji LURA danas nisu mogli komentirati jer, kako je rečeno, nemaju službenu odluku, nakon koje tek mogu procijeniti ima li mjesta mogućoj korekciji cijena.#L# Vlada je za porast cijena kruha izrazila uvjerenje "da će potrošači rješenje pronaći u konkurenciju", a u jučerašnjem priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade štetnim je ocijenjeno, kako je navedeno, poigravanje trgovačkim maržama isključivo zbog financijske dobiti i to s jednim od najosjetljivijih proizvoda kao što je kruh. Iako se Vlada nije izjasnila o kome se konkretno radi, tek navodeći da je riječ o "pojedinačnom slučaju", iz Koncerna Agrokor, u čijem sastavu djeluje i trgovački lanac Konzum, osjetili su se prozvanima, ocijenivši te prozivke neutemeljenima. Naime, pojašnjavaju kako su interna kontrola i revizori maloprodajnog lanca Konzum izradili analizu korekcije cijena kruhu u njihovom lancu. Analiza je pokazala da su prosječne cijene grupe proizvoda "kruh i pecivo" nakon provedenih korekcija u odnosu na prethodna dva mjeseca u Konzumu niže za 1,02 posto. Unatoč tomu što su nekim specijalnim vrstama kruha cijene povećane, gledajući ukupnu grupu proizvoda "kruh i pecivo" prosječno je cijena kruha niža nego prije provedene korekcije, pojašnjavaju. Pritom naglašavaju da su cijene najprodavanijih vrsta kruha snižene u značajnim postotcima, pa je primjerice polubijeli kruh od 700 grama Mlinara i Klare snižen za čak 25 posto i iznosi 2,99 kuna. Sami proizvođači kruha naglašavaju da se oko kruha uvijek digne prašina budući je "umjetno stvorena osjetljivost na cijene kruha", dok primjerice neki drugi proizvodi poskupljuju i to ne izaziva takvu reakciju u javnosti. Žitozajednica - strukovna udruga domaćih proizvođača kruha - drži da njihove članice imaju pravo na tržištu formirati slobodno cijene svojih proizvoda, a na potrošačima je da ih "kazne" posezanjem za konkurencijom. A upravo na inozemnu konkurenciju u maloprodaji upozorava i Agrokor, koji napominje i da njihove aktivnosti imaju pozitivan utjecaj na smanjenje sivog tržišta. Same pekarske tvrtke iz Žitozajednice upravo smatraju kako bi se možda više trebalo pozabaviti privatnim pekarima i pekarnicama koji, po njihovom mišljenju, rade što hoće, pa se čak točno ni ne zna kolike količine kruha isporučuju na tržište. Neke procjene govore da se na području Zagreba dnevno troši oko 200 tona kruha od čeka proizvođači udruženi u Žitozajadnicu isporučuju tek 60 tona. Osim oko kruha, "prašina" se diže i oko rasta cijena mlijeka. Najveća domaća mljekarska grupacija Lura svoje cijene svježeg mlijeka povećala je 16. studenoga za pet posto, a to povećanje opravdavano je povećanjem otkupne cijene mlijeka od proizvođača, kao i rastom uvoznih opterećenja na mlijeko. Mlijeko se u Hrvatsku uvozi za vlastitu proizvodnju, a uvozna opterećenja su od kolovoza podizana u više navrata (sa prosječnih 19 lipa na 61 lipu po litri). Vladinu odluku o smanjenju carinske zaštite i da li će to utjecati na vraćanje cijena na prijašnju razinu u Luri danas nisu mogli komentirati. Kažu kako čekaju službenu obavijest o odluci, nakon čega će moći reći nešto više i o mogućoj korekciji cijena. (Hina) mku db