ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - U povodu 100. obljetnice rođenja enciklopedista i leksikografa Mate Ujevića danas je u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" održan okrugli stol o njegovu životu i radu u kojem je sudjelovalo desetak
stručnjaka iz područja enciklopedistike, književnosti, povijesti i književni kritičari.
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - U povodu 100. obljetnice rođenja
enciklopedista i leksikografa Mate Ujevića danas je u
Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" održan okrugli stol o
njegovu životu i radu u kojem je sudjelovalo desetak stručnjaka iz
područja enciklopedistike, književnosti, povijesti i književni
kritičari. #L#
Pozdravivši nazočne, posebice članove obitelji Mate Ujevića,
ravnatelj LZ-a Vlaho Bogišić istaknuo je kako je Ujevićevo djelo
ugrađeno u hrvatski kulturni i javni standard. Podsjetio je da se LZ
uz Maticu hrvatsku okruglim stolom pridružuje proslavi te važne
obljetnice.
Glavni ravnatelj LZ-a Tomislav Ladan predstavio je Ujevića kao
enciklopedista i leksikografa, rekavši je da je godina 1940. za
Matu Ujevića bila ključna jer je tada pokrenuo za ondašnje prilike
sveobuhvatno djelo Hrvatsku enciklopediju.
Bila je zamišljena u 20 svezaka, a izišlo je samo pet od 1941. do
1945.
Ladan je upozorio i na druge važne enciklopedijske projekte što ih
je Ujević počeo od 1950. do 1965. kad je bio Krležin zamjenik u LZ-u.
Ujević nije bio samo poliglot i lingvist nego se uvelike zanimao za
povijest, posebno za kulturu hrvatskoga naroda, podsjetio je
Ladan.
Hrvoje Matković govorio je o političkim i društvenim prilikama u
Ujevićevo doba. Josip Bratulić je, govoreći o Ujevićevu životu i
djelu, istaknuo kako se Ujević u književnosti javlja 1921., kad
pokreće literarno-kulturnu reviju "Renesansa s Bogdanom Radicom".
Spomenuo je i Ujevićev roman "Mladost Tome Ivića" (1928.), roman s
autobiografskim obilježjima, te "Hrvatsku književnost" (1932.) s
podnaslovom "Pregled hrvatskih pisaca i knjiga".
Ujević se bavio i narodnim stvaralaštvom, a poznat je i kao autor
hrvatskih čitanaka za srednje škole u Banovini Hrvatskoj. Bratulić
je također podsjetio na Ujevićevu veliku ulogu na čelu Hrvatskog
izdavalačkog bibliografskog zavoda (HIBZ), te u Leksikografskom
zavodu koji je osnovan 1950.
Dora Sečić govorila je o Ujevićevoj ulozi u stvaranju bibliografije
rasprava, članaka i književnih radova LZ-a, Nataša Bašić o njegovoj
bibliografiji periodike i radu na Hrvatskom bibliografskom
leksikonu, a o Ujevićevu književnom i leksikografskom djelu Filip
Hameršak, Šimun Jurišić, Ante Sekulić, Sanja Vulić, Stjepan Sučić i
Vlaho Bogišić.
(Hina) ta mc