PROVEDBA CARDS-A U HRVATSKOJ U PROLJEĆE 2002.

Piše: Igor ILIĆ ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Do kraja godine Europska bi komisija trebala usvojiti ključne dokumente za provedbu programa CARDS, a početak provedbe CARDS programa za Hrvatsku za 2001. očekuje se u rano proljeće iduće godine, istaknula je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra za europske integracije Indira Konjhodžić.#L# "U okviru CARDS-a postoji tzv. regionalna i nacionalna 'kuverta', odnosno dio programa namijenjen regionalnoj suradnji te dio za svaku od zemalja procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP) posebno. Do kraja godine Europska bi komisija trebala usvojiti više dokumenata za oba područja koji su preduvjet provedbe programa CARDS", kazala je Konjhodžić uz napomenu da će provedba programa za Hrvatsku za 2001. najvjerojatnije započeti tek u rano proljeće 2002. nakon što EK do kraja godine donese konačno "zeleno svjetlo" za taj program. "Postupak od početka priprema programa dok ne bude spreman za provedbu u Europskoj komisiji traje između godinu i godinu i pol dana. Mi činimo sve što možemo da bismo ga ubrzali i naš dio posla bio je obavljen u mjesec i pol dana, još sredinom ožujka ove godine, no moramo poštivati proceduru Europske komisije. Zbog toga će se program za 2001. početi provoditi u proljeće 2002.", pojasnila je pomoćnica ministra za europske integracije Nevena Mimice koji je istodobno i nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnje s EU-om u koje spada i CARDS. Među dokumente koje za provedbu CARDS programa do kraja godine treba usvojiti Europska komisija spada Okvirna strategija za provedbu CARDS-a za svaku od pet zemalja PSP-a (Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija, SRJ) za razdoblje od 2001. do 2006. "Unutar toga dokumenta jedno od poglavlja je višegodišnji okvirni program koji pokriva razdoblje od 2002. do 2004., a nakon toga perioda izradit će se program i za preostale dvije godine. Na temelju tog višegodišnjeg okvirnog programa pristupa se izradi godišnjih planova aktivnosti. Isti je postupak potreban i za tzv. regionalnu 'kuvertu'", pojasnila je Konjhodžić. EU je za potrebe CARDS-a (Pomoć zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju jugoistočne Europe) do 2006. namijenila 4,65 milijardi eura. Na listopadskom sastanku Pakta o stabilnosti u Bukureštu Europska je komisija predstavila okvirni plan programa pomoći iz CARDS-a zemljama PSP-a za razdoblje do 2004. Za regionalnu suradnju, koja je važan dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, EU namjerava izdvojiti 197 milijuna eura. U istom razdoblju za Hrvatsku se predviđa 194 milijuna eura, za Albaniju 147,5, za BiH 198, za SRJ 680 (Kosovo je izdvojeno s posebnih 270 milijuna eura) te za Makedoniju 130,5 milijuna eura. U dijelu sredstava za regionalnu suradnju čak 117 milijuna eura namijenjeno je za unaprijeđenje rada graničnih službi, a ta će sredstva također biti raspoređena po državama obuhvaćenim programom pomoći. Prema informacijama iz Europske komisije, zbog duljine postupka realistično bi bilo očekivati da provedba programa CARDS za 2002. započne u proljeće 2003. Nakon što je najvjerojatnije do kraja studenoga Europska komisija usvoji program CARDS-a za 2001. bit će još potreban detaljan opis prijedloga projekata, a nakon toga raspisivanje natječaja za izvođače na koji se mogu javiti tvrtke iz Hrvatske, EU-a ili zemalja kandidata za članstvo. U roku od 30 dana nakon potpisivanja ugovora s izvođačem radova treba započeti provedba projekta. Po riječima Indire Konjhodžić, naše će tvrtke lakše dobiti posao ako se jave u partnerstvu s nekom od tvrtki iz EU-a. Za 2001. godinu iz programa CARDS Hrvatska bi trebala dobiti 60 milijuna eura. Odbor za CARDS u srpnju je odobrio 23,2 milijuna eura za povratak izbjeglica, a ostatak od 36,8 milijuna eura ima za primarni cilj podršku provedbi SSP-a, odnosno Privremenog sporazuma koji stupa na snagu 1. siječnja 2002. Hrvatska je izradila popis prioriteta koji se podudara s onima EU-a, a uključuje razvoj ljudskih potencijala, dostizanje industrijskih standarda EU-a, oporavak energetske infrastrukture, reformu sudstva i politike azila, poboljšanje rada granične službe, reformu državne uprave, usklađivanje zakonodavstva s EU-om na području intelektualnog vlasništva i tržišnog natjecanja, prilagodbu statističkog sustava te jačanje civilnog društva. "Nije problem u podudarnosti prioriteta, već u činjenici što su naše potrebe velike, a sredstva iz CARDS-a ograničena. Osim toga, EU zasad ne želi kroz CARDS sredstva davati za infrastrukturna ulaganja, već se eventualno, nakon što se recimo od Europske investicijske banke osigura kredit za neku kapitalnu investiciju, može iz CARDS-a financirati ona aktivnost koja nije pokrivena kreditom kao što je studija izvedivosti. Takve je vrste slučaj rekonstrukcije trafostanice u Ernestinovu iz programa za 2001.", ističe Konjhodžić. Po njezinim riječima, EU u provedbi CARDS-a inzistira na "načelu koncentracije", tj. pomoći provedbi projekata na manjem broju područja koji će imati veći učinak na društveni sustav. Ona je napomenula da očekuje u budućnosti skraćivanje postupka provedbe programa kada delegacija EK u Zagrebu dobije veće ovlasti, pa tako i "oslobađanja financijskih sredstava" za pojedine projekte, a ne da se čitav posao mora odvijati u Bruxellesu. Način korištenja sredstava iz CARDS-a zapravo je početak učenja i priprema za korištenje sredstava iz strukturalnih fondova EU-a (namijenjenih manje razvijenim regijama država članica) jednom u budućnosti, ustvrdila je nadalje Indira Konjhodžić. "To su zemlje kandidati kroz program PHARE prepoznale. EU sredstva ne daje tek tako, nego treba napraviti mehanizam koji će ih prihvatiti i provesti. Dakle, riječ je o procesu postupnog razvijanja mehanizama koji bi onda bili spremni za prilagodbu strukturalnim fondovima", ocijenila je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra za europske integracije. (Hina) ii sd