LUXEMBURG, 29. listopada (Hina) - Hrvatska je u ponedjeljak u Luxemburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom, čime Zagreb dobiva status potencijalnog kandidata za punopravno članstvo.
LUXEMBURG, 29. listopada (Hina) - Hrvatska je u ponedjeljak u
Luxemburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
(SSP) s Europskom unijom, čime Zagreb dobiva status potencijalnog
kandidata za punopravno članstvo.#L#
Sporazum, kojim se prvi puta uspotavljaju ugovorni odnosi između
Hrvatske i EU-a potpisali su hrvatski premijer Ivica Račan, 15
ministara vansjkih poslova zemalja članica EU-a i povjerenik
Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten.
"Ovo je doista povijesni dan u odnosima između Hrvatske i EU-a",
rekao je premijer Račan prigodom svečanosti potpisivanja SSP-a.
"Današnje potpisivanje SSP-a čvrsto stavlja Hrvatsku na put prema
Europskoj uniji. To je samo prvi korak na dugom i teškom putu.
Uvjeren sam da ćemo uspješno doći do kraja puta, postajući dio nove
integrirane Europe", rekao je Račan.
Predsjedatelj vijeća ministara, belgijski ministar vanjskih
poslova Louis Michel istaknuo je da je Hrvatska vlada u posljednjih
skoro dvije godine učinila golemi napredak na političkom i
gospodarskom planju, a te su "promjene" omogućile potpisivanje
današnjih sporazuma i zajedničke političke izjave.
"Uvjeravam vas da će Europska unija ocjenjivati Hrvatsku prema
njezinim vlastitim zaslugama i napretku koji će učiniti", rekao je
Michel te izrazio zadovoljstvo što Hrvatska ne zanemaruje razvoj
regionalnih odnosa sa svojim susjedima.
Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten
smatra da potpisani sporazum predstavlja "kamen temeljac na putu
prema Europi".
Upitan zašto se u sporazumu inzistira na regionalnoj suradnji
Patten je odgovorio da EU ne namjerava stvarati neku novu
Jugoslaviju.
"Sama Europska unija najbolji je primjer uspješne regionalne
suradnje".
Sporazum, kojim će se postupno uspostavljati zona slobodne
trgovine između Hrvatske i EU-a, stupit će na snagu nakon
ratifikacije u Hrvatskom saboru, u parlamentima svih zemalja
članica EU-a i u Europskom parlamentu, za što je potrebno oko dvije
godine. Kako se ne bi čekalo na ratifikaciju SSP-a, zaključen je
Privremeni sporazum, kojim se aktiviraju trgovinske i prometne
odredbe iz glavnog sporazuma, a koji stupa na snagu 1. siječnja
2002. godine. Privremni sporazum su, istodobno s potpisivanjem
glavnog sporazuma, potpisali hrvatski ministar vanjskih poslova
Tonino Picula, predsjedatelj vijeća ministara EU-a belgijski
ministar vanjskih poslova Louis Michel i povjerenik Europske
komisije za vanjske poslove Chris Patten.
Hrvatska i EU su također usvojile zajedničku deklaraciju o
političkom dijalogu. Tom deklaracijom utvrđuju se ciljevi i
sadržaj političkog dijaloga za razdoblje do ratifikacije Sporazuma
o stabilizaciji i pridruživanju. Zajednička deklaracija pruža
pravni okvir za političku suradnju dok ne stupi na snagu SSP, koji
sadrži odredbe o političkom dijalogu.
SSP je nova generacija sporazuma o pridruženom članstvu, koje je
Europska unija namijenila za pet zemalja jugoistočne Europe
(Hrvatska, Bosna i Hercegovina, SR Jugoslavija, Makedonija i
Albanija). Ti sporazumi, za razliku od tzv. europskih sporazuma
zaključenih sa zemljama bivšeg komunističkog bloka, predviđaju
jačanje regionalne suradnje između pet zemalja obuhvaćenih
Procesom stabilizacije i pridruživanja. Zemlje potpisnice SSP-a
dužne su u roku od dvije godine sklopiti bilateralne sporazume o
suradnji s onim zemljama koje su ga već potpisale. U konkretnom
slučaju to znači da Hrvatska takav sporazum treba sklopiti zasad
samo sa Makedonijom koja je već ranije potpisala SSP. Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju ne predviđa stvaranje nikakvih
multilateralnih regionalnih okvira.
U zajedničkoj izjavi Hrvatske i EU-a ističe se da je jedan od
ciljeva političkog dijaloga "olakšavanje integracije Republike
Hrvatske, u najvećoj mogućoj mjeri, u političku i gospodarsku
maticu Europe, na temelju njezinih individualnih zasluga i
postignuća".
SSP uz preambulu i politička načela sadrži i dogovore o suradnji i
međusobnim obvezama u sljedećim područjima: politički dijalog,
regionalna suradnja, sloboda kretanja roba, radne snage i
kapitala, sloboda pružanja usluga, poslovni nastan, usklađivanje
zakonodavstva, suradnja na području pravosuđa i unutarnjih
poslova, politike suradnje, financijska suradnja te
institucionalne opće i završne odredbe.
U najvažnijim, trgovinskim dijelovima sporazuma, dogovoren je
prijelazni period u kojem će Hrvatska postupno liberalizirati
svoje tržište za dio industrijskih i poljoprivrednih proizvoda iz
EU-a, a za jedan dio industrijskih proizvoda Hrvatska će ukinuti
carine već s 1. siječnjem 2002. EU je još u studenom 2000-te
odlučila, uz određene iznimke, jednostavno liberalizirati svoje
tržište za proizvode podrijetlom iz Hrvatske.
Dio troškova političke i gospodarske prilagodbe financirat će EU
kroz svoj program pomoći CARDS. Za svih pet zemalja regije EU je
izdvojila 4,65 milijardi eura za razdoblje do 2006. godine.
Hrvatskoj je za sljedeću godinu odobreno oko 60 milijuna eura.
Provedbu sporazuma nadzirat će Vijeće za stabilizaciju i
pridruživanje, koje će činiti predstavnici EU-a i Hrvatske. Do
ratifikacije SSP-a, za razdoblje koje pokriva privremeni sporazum,
uspostavit će se privremeni odbor, koji će imati istu ulogu kao i
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje.
U vezi s ovlastima Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u
hrvatskoj javnosti se nedavno pojavila teza da će ono biti čak i
iznad Hrvatskog sabora. U člancima 112. i 113. SSP-a navodi se da je
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ovlašteno donositi odluke
samo unutar "dosega ovoga sporazuma, u slučajevima koji su u njemu
utvrđeni", te da donesene odluke "obvezuju stranke". Vijeće
također može riješiti bilo koji spor koji se odnosi na primjenu ili
tumačenje sporazuma "obvezujućom odlukom". Potpuno iste odredbe
sadrže i tzv. europski sporazumi koje je Europska unija sklopila sa
sadašnjim zemljama kandidatima za punopravno članstvo. U vezi s tim
Hrvatska je Vlada donijela odluku prema kojoj će se odluke Vijeća za
stabilizaciju i pridruživanje i privremenog odbora, a koje
zahtijevaju donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona
provoditi "sukladno propisanom postupku za donošenje zakona u
domaćem zakonodavstvu".
(Hina) sv rt