NJ 19. XI. FR: SVJETSKI KAZNENI SUD USKORO POSTAJE STVARNOST

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 19. XI. 2001. Svjetski kazneni sud vjerojatno će uskoro postati stvarnost "Pitanje pred koji bi sud trebalo izvesti međunarodne teroriste poput Osame bin Ladena dalo je novi poticaj planu o osnivanju svjetskog kaznenog suda. Prošlog su se tjedna UN u New Yorku založili za brzo stupanje na snagu sporazuma o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda, prihvaćenog 1998. g. Osim toga, UN su se založili i za stupanje na snagu odluke o zabrani svih atomskih pokusa, donesene 1996. g. Nova američka vlada i većina u Senatu odbacuju oba spomenuta ugovora iako ih je prethodni američki predsjednik Bill Clinton potpisao. Predsjednik George W. Bush želi izvesti moguće inozemne teroriste pred američke vojne sudove iza zatvorenih vrata, što bi predstavljalo kršenje univerzalnih pravnih normi. Većina država smatra Svjetski kazneni sud (ICC) primjerenim instrumentom za suđenje teroristima. Statut ICC-a usvojen je već 1998. u Rimu. Po tom bi dokumentu spomenuti sud bio nadležan za ubojstva 'u okviru proširenog ili sustavnog napada na civilno stanovništvo'. Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (Zeleni) izjavio je pred Općom skupštinom UN-a da napadi od 11. rujna 'nesumnjivo odgovaraju toj definiciji'. Fischer je apelirao na sve države da što prije ratificiraju taj statut. Sve uistinu upućuje na zaključak da će Svjetski kazneni sud uskoro profunkcionirati - po potrebi i bez SAD. Dosada je Statut potpisalo 139 država, 46 ih je već priložilo povelju o ratifikaciji u parlamentu - uključujući i Njemačku. Stupanje ugovora na snagu uvjetovano je prikupljanjem 60 povelja o ratifikaciji. Dakle, nedostaje još 14 država čiji je pristup samo pitanje vremena. Nizozemska je vlada već pripremila zgradu u Den Haagu u kojoj bi sud mogao biti smješten. Teža je situacija s utemeljenjem zabrane svih pokusa atomskog oružja u međunarodnom pravu. SAD su se u početku borile za potpunu obustavu pokusa jer mogu ispitivati pouzdanost atomskih bojevih glava i bez eksplozija i čak simulirati nove trendove uz pomoć računala. Njihov je cilj bio spriječiti potencijalne nuklearne sile Indiju i Pakistan pri izgradnji atomskog oružja. Nakon što su te dvije države zanemarile zabranu pokusa, ni SAD ne žele trajno imati vezane ruke. Potom ni Kina nije ratificirala zabranu pokusa atomskog oružja. Rusija, Francuska i Velika Britanija pristupile su ugovoru. Trenutačno sve države koje raspolažu atomskim oružjem poštuju moratorij na pokuse i do daljnjeg ih neće izvoditi. No, svaki slučaj kršenja moratorija mogao bi izazvati lančanu reakciju. Zabrana će postati obvezujuća tek nakon što je potpišu i ratificiraju sve 44 države, tehnički sposobne proizvesti atomsko oružje. 161 potpis i 87 povelja o ratifikaciji - uključujući i onu njemačku - znače da je ugovor prihvaćen gotovo u cijelom svijetu. Doduše, nedostaje još nekoliko država o kojima ovisi njegovo stupanje na snagu. Tri neslužbene ili potencijalne atomske sile - Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja - još ga nisu potpisale. Još njih deset - uključujući Izrael, Iran, SAD i Kinu - blokira proces ratifikacije. Ako američki predsjednik Bush ne promijeni politiku a Indija ne popusti, prijeti propast projekta zabrane svih pokusa atomskog oružja", zaključuje Pierre Simonitsch.