LONDON, 14. studenoga (Hina/Reuters) - Genetski inženjering, koji često osuđuju udruge za zaštitu okoliša i potrošačke udruge, mogao bi se iskoristiti i milijunima spasiti život.
LONDON, 14. studenoga (Hina/Reuters) - Genetski inženjering, koji
često osuđuju udruge za zaštitu okoliša i potrošačke udruge, mogao
bi se iskoristiti i milijunima spasiti život. #L#
Zahvaljujući biotehnologiji i mogućnosti dodavanja korisnih gena
gotovo neograničenom broju biljaka (od repice i duhana do krumpira,
rajčice i banane) znanstvenici pokušavaju proizvesti jeftina i
stabilna cjepiva u jestivu obliku - i tako pobijediti bolesti.
Na taj način mogla bi se stvoriti cjepiva za bolesti poput kolere,
tuberkuloze i hepatitisa od kojih svake godine umiru milijuni
ljudi, uključujući i mnogu djecu u zemljama u razvoju.
Uz to, danas postoje realni izgledi da će stoljetna borba
čovječanstva protiv malarije uskoro biti završena zahvaljujući
prošlogodišnjem uspjehu u stvaranju prvog transgenetskog komarca u
svijetu.
Zasad se ne nazire kraj varijantama mogućih primjena
biotehnologije u borbi protiv bolesti. U Brazilu se korijen duhana
koristi za masovnu proizvodnju cjepiva protiv škorpionskog ugriza
koje će se možda moći ubrizgati u voće.
"To je razmjerno nova tehnologija i ne znam hoće li se ikad
proizvesti takvo cjepivo za širu uporabu", rekao je Mike Steward,
imunolog iz London School of Hygiene and Tropical Medicine.
"Nije bitno kojoj se biljci geni dodaju jer su načela molekularne
biologije ista. Raznovrsnost je zapanjujuća", rekao je.
Genetska modifikacija (GM) uključuje zamjenu ili sastavljanje gena
vrsta koje se prirodno ne miješaju i mogu biti posve različite.
Znanstvenici su dodali gene paukova otrova u kukuruz kao "prirodni
pesticid" za odvraćanje insekata i ptica, a gene koji štite ribe od
smrzavanja u rajčice i tako im produljuju sezonu rasta.
Prvo ljudsko kliničko ispitivanje na jestivom cjepivu provedeno je
1997. kad su ispitanici jeli sirov krumpir genetski promijenjen
tako da sadrži sredstvo protiv bakterije E. coli.
Biotehnolozi su zatim eksperimentirali s mnogim vrstama biljaka,
uglavnom povrća, koje bi mogle nositi cjepivo. Proučavaju se
banane, krumpir, rajčice, salata, riža, pšenica, soja i kukuruz.
Prošle je godine u središtu bio hepatitis B, virus koji može
izazvati visoku temperaturu, trajnu infekciju, cirozu i rak jetre.
Više od šezdeset posto slučajeva raka jetre u cijelom svijetu
povezano je s hepatitisom B.
Miševi su dobivali modificiran krumpir s cjepivom za hepatitis B
koje je nerazgrađeno prošlo kroz želudac životinja i potaknulo
stvaranje antitijela za tu bolest.
Znanstvenici tvrde da bi virus mogle iskorijeniti rajčice i banane
genetski promijenjene tako da sadrže to cjepivo.
Zasad su najveći uspjeh u uporabi biotehnologije u medicini
vjerojatno postigli engleski i njemački znanstvenici koji su
genomu komarca dodali strani gen što je pokazalo da postoji
mogućnost izmjene gena.
Iako su priznali da još nisu otkrili lijek za malariju,
znanstvenici tvrde da je riječ o velikom napretku u kontroli
malarije - nakon 15 godina pokušaja stvaranja prvog transgenetskog
komarca u svijetu.
U to su vrijeme znanstvenici govorili kako će u roku od šest godina
moći stvoriti komarca koji neće moći prenositi parazit koji
uzrokuje malariju.
Danas jedan od glavnih istraživača tvrdi kako će razloga za veselje
možda biti i prije: "Na tom je polju ostvaren nevjerojatan napredak
i vjerojatno će nam trebati manje vremena", kaže Andrea Crisanti s
odsjeka za biologiju Imperial Collegea u Londonu. "Provest će se
još ispitivanjima na otocima na kojima je malarija endemična.
Pokaže li se uspješnim, poduzet će se drukčiji i složeniji
pristup."
O svjetskoj biotehnološkoj industriji bilo je mnogo polemika, a uz
to je redovito napadaju udruge za zaštitu okoliša i zabrinuti
potrošači.
Iako je njihov razvoj tek počeo, jestiva cjepiva stvorena biološkim
inženjeringom vjerojatno neće biti pošteđena tih rasprava i
sigurno će godinama biti podvrgnuta strogim ispitivanjim prije
nego što bude dopuštena njihova prodaja, kažu stručnjaci.
"Čak i kad bismo sve napravili kako treba i proizveli jestivo
cjepivo... ne mogu zamisliti da će ono sve zapreke preskočiti za 5
do 10 godina", rekao je Steward. "To su najprije znanstvene i
kliničke zapreke. A nakon njih dolaze političke. Kad smo o svemu
prvi put raspravljali na kongresu imunologije, to nas je prilično
zabavljalo. Sve se to tek počelo razvijati."
(Hina) dgk dgk