DE-VA-S-SUKOBI-Politika-Religija/vjerovanje NJ 4.XI.-WELT O MUSLIMANSKIM NAPADAJIMA NA KRŠĆANE NJEMAČKAWELT AM SONNTAG4. XI. 2001.Kardinali se boje svjetskoga rata vjera"U Vatikanu se mnogi kardinali iz cijeloga svijeta boje
prijetećeg svjetskog rata vjera. Naznake eskalacije nasilja širom svijeta između kršćana i muslimana uvećavaju se. Samo od početka napada na Afganistan samo je u Nigeriji, Pakistanu, Indoneziji, Filipinima i Sudanu živote izgubilo najmanje 400 kršćana.'U svim muslimanskim zemljama idućih ćemo mjeseci vidjeti mnogo ubijenih kršćana, tu predstoji požar velikih razmjera', upozorio je katolički svećenik Gianni Baget Bozzo (76) u razgovoru s ovim listom. Svećenik i intelektualac koji je u Genovi poučavao teologiju, 1984. je za soacijaliste izabran u Europski parlamenti otada savjetuje predsjednika vlade Silvija Berlusconija o pitanjima vjere. I predsjednik njemačke Biskupske konferencije kardinal Karl Lehmann tijekom biskupskog sinoda u Rimu izrazio je svoju zabrinutost da bi se stanje za kršćane moglo zaoštriti tijekom predstojećeg Ramazana ako se američki napadi nastave i tijekom svetog mjeseca posta.Osobito se zabrinjavajućim čini stanje u Pakistanu, gdje su prošle
NJEMAČKA
WELT AM SONNTAG
4. XI. 2001.
Kardinali se boje svjetskoga rata vjera
"U Vatikanu se mnogi kardinali iz cijeloga svijeta boje prijetećeg
svjetskog rata vjera. Naznake eskalacije nasilja širom svijeta
između kršćana i muslimana uvećavaju se. Samo od početka napada na
Afganistan samo je u Nigeriji, Pakistanu, Indoneziji, Filipinima i
Sudanu živote izgubilo najmanje 400 kršćana.
'U svim muslimanskim zemljama idućih ćemo mjeseci vidjeti mnogo
ubijenih kršćana, tu predstoji požar velikih razmjera', upozorio
je katolički svećenik Gianni Baget Bozzo (76) u razgovoru s ovim
listom. Svećenik i intelektualac koji je u Genovi poučavao
teologiju, 1984. je za soacijaliste izabran u Europski parlament
i otada savjetuje predsjednika vlade Silvija Berlusconija o
pitanjima vjere. I predsjednik njemačke Biskupske konferencije
kardinal Karl Lehmann tijekom biskupskog sinoda u Rimu izrazio je
svoju zabrinutost da bi se stanje za kršćane moglo zaoštriti
tijekom predstojećeg Ramazana ako se američki napadi nastave i
tijekom svetog mjeseca posta.
Osobito se zabrinjavajućim čini stanje u Pakistanu, gdje su prošle
nedjelje teroristi u jednoj crkvi strijeljali 20 ljudi. Anthony
Lobo, biskup Islamada-Rawalpindija, potvrdio je ovom listu da
'beskrupulozni vođe u Pakistanu podjaruju osjećaje ljudi kako bi
protiv drugih vjera posijali mržnju i nasilje', ponajprije protiv
kršćana. Vatikan se boji za sigurnost kršćana u Pakistanu nakon što
se u zemlji naoružava sve više 'božjih boraca' da bi se borili za
Osamu bin Ladena. Biskup Lobo potvrđuje: 'Kršćani se poslije
tragedije prošloga tjedna dakako osjećaju nesigurnima i boje se za
svoje živote. To je ljudski, iako nas naša vjera uči da moramo
ljubiti i svoje neprijatelje.'
Popis zemalja u svijetu u kojima se naznačuje sukob između
muslimana i kršćana sve je duži. Prema informacijama vatikanske
izvještajne agencije 'Fides', za sada je osam zemalja osobito
opasno za kršćane: Uganda, Indija, Burundi, Filipini, Indonezija,
Nigerija, Sudan i Pakistan. U tim zemljama se pljačkaju crkve i
ubijeno je više svećenika i redovnika.
Ali sukob se širi. Zemlje u kojima se vjerska mržnja čini slabo
raširenom, prijete da će se pretvoriti u bačvu baruta. I u Keniji,
Ruandi, Obali Bjelokosti, Zambiji, Angoli i Srednjoafričkoj
Republici ubijaju svećenike i redovnike. U Aziji ponajprije
teroristička skupina Abu Sajaf na Filipinima prijeti zaoštravanjem
vjerskih sukoba.
S tim u vezi eksplozivne su dvije studije koje je objavio 'Daily
Telegraph', koje su istražile raspoloženje među muslimanima u
Velikoj Britaniji. Po njima više od 91 posto dobro upućenih
muslimana napade na Afganistan drži ratom protiv islama a ne protiv
terorizma. 'Veliki dio islamskoga svijeta neprijateljski se
postavlja prema kršćanstvu. Besmisleno je to uklanjati
raspravama', rekao je Baget Bozzo u Genovi. Stoga i u umjerenim
zemljama poput Turske, Tunisa ili Egipta treba računati na sukobe
između muslimana i kršćana.
Sa stajališta Vatikana, u teškom odnosu s islamom, postoje tri
načelna problema:
- U islamu ne postoji središnji autoritet poput pape s kojim bi se
moglo pregovarati o miru među vjerama širom svijeta.
- U svijetu islama postoje brojni mješoviti oblici između države i
vjere, od vjerskog vođe kao šefa države, kao u Iranu, do
nepokolebljivog pridržavanja islamskoga prava, šerijata.
- Načelo uzajamnosti slobode vjere muslimani u odnosu na kršćane ne
prihvaćaju posvuda u svijetu", piše Andreas Englisch.