RU-CN-procesi-Organizacije/savezi-Trgovina-Tržište/cijene RUSIJA-IZVESTIJA OD 11.11.01. KINA UŠLA U WTO RUSIJAIZVESTIJA11. XI. 2001.Kina ušla u Svjetsku trgovačku organizaciju"Prošlog je vikenda Kineska Narodna Republika primljena u
Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO). Za uvjete po kojima je primljena Kina možemo reći da nisu strogi, pa se zbog tog važnog presedana možemo nadati da će i za Rusiju vrijediti 'meka' inačica ulaska u WTO. S druge strane, tu mekoću nadoknađuje činjenica da je sam ulazak Kine u tu organizaciju već nanio veliku štetu izvoznicima iz Rusije, kao i iz azijskih zemalja ZND-a.Treba reći da je Kina primljena u WTO po, blago rečeno, neuobičajenim uvjetima. Poznato je da ta organizacija, primjerice, traži smanjenje uvoznih carina gotovo do ništice. Ustvari, od WTO-a teško bi bilo očekivati drugo jer, budući da je stvoren radi razvoja međunarodne trgovine, mora se po definiciji boriti s uvoznim carinama koje ometaju upravo razvitak te trgovine.Međutim, u kineskom je slučaju načinjena iznimka. Stvara se dojam da su birokrati iz WTO-a zažmirili i da nisu primijetili malu lukavost Kineza. Jedan od zadnjih argumenata Kine koja je htjela u Svjetsku trgovačku organizaciju, bila je reforma sustava naplate
RUSIJA
IZVESTIJA
11. XI. 2001.
Kina ušla u Svjetsku trgovačku organizaciju
"Prošlog je vikenda Kineska Narodna Republika primljena u Svjetsku
trgovačku organizaciju (WTO). Za uvjete po kojima je primljena Kina
možemo reći da nisu strogi, pa se zbog tog važnog presedana možemo
nadati da će i za Rusiju vrijediti 'meka' inačica ulaska u WTO. S
druge strane, tu mekoću nadoknađuje činjenica da je sam ulazak Kine
u tu organizaciju već nanio veliku štetu izvoznicima iz Rusije, kao
i iz azijskih zemalja ZND-a.
Treba reći da je Kina primljena u WTO po, blago rečeno,
neuobičajenim uvjetima. Poznato je da ta organizacija, primjerice,
traži smanjenje uvoznih carina gotovo do ništice. Ustvari, od WTO-a
teško bi bilo očekivati drugo jer, budući da je stvoren radi razvoja
međunarodne trgovine, mora se po definiciji boriti s uvoznim
carinama koje ometaju upravo razvitak te trgovine.
Međutim, u kineskom je slučaju načinjena iznimka. Stvara se dojam
da su birokrati iz WTO-a zažmirili i da nisu primijetili malu
lukavost Kineza. Jedan od zadnjih argumenata Kine koja je htjela u
Svjetsku trgovačku organizaciju, bila je reforma sustava naplate
carina provedena u duhu stvaranja jednakih uvjeta za sve sudionike
vanjskotrgovinske djelatnosti.
Kinezi su izjednačili tarife koje se od uvoznika naplaćuju u lukama
i na graničnim prijelazima. Najzanimljivije je da su carinske stope
u cjelini porasle - izjednačene su naviše, prema cijeni za robu koja
dolazi preko luka. Uvoz putem kopna koji je prije bio uvršten u
preferencijalne kvote, izgubio je svoje olakšice.
Glavnina izvoza iz Rusije i zemalja ZND-a stizala je u Kinu kopnom.
Tako su ruske tvrtke, napose metalurške, iz vlastitog iskustva već
uspjele ocijeniti sve prednosti i nedostatke ulaska ove ili one
zemlje u WTO.
Trgovina preko kopnenih graničnih prijelaza osobito je važna za
zemlje ZND-a u Aziji. Recimo da kazahstanska željeznica u interesu
svojih metalurga proširi mrežu do Kine. Tako bi kazahstanski
metalurzi dobili alternativni i jeftiniji put za izvoz svojih
proizvoda koji je prije išao preko luke Novorosijsk. Nakon
izjednačavanja uvoznih tarifa u Kini, teoretski bi se trebao
povećati robni promet prema ruskim lukama.
Glavna posljedica ulaska Kine u WTO je što je ta zemlja uspjela
zadržati iznimno visoke carine za mnoge vrste robe, napose za
aluminij. Sada je svjetska cijena te kovine na razini lokalnog
minimuma, pala je ispod 1.300 dolara za tonu.
Zbog skupe električne energije i malih tvornica kineski je aluminij
najskuplji u svijetu. Njegova je nabavna cijena na razini tekuće
cijene na tržištu - prema procjeni vodećih ruskih stručnjaka, veća
je od 1.250 dolara za tonu. Otvaranje tržišta zapravo bi uništilo
kinesku proizvodnju aluminija čije bi mjesto najvjerojatnije
zauzeli domaći metalurzi. Ipak, takav scenarij nije zadovoljio
birokrate iz WTO-a", piše Igor Ivanov.