LJUBLJANA, 12. studenoga (Hina) - Slovenija je u sadašnjem trenutku jedna od devet zemalja kandidatkinja za ulazak u NATO savez, a hoće li na summitu u Pragu koji se održava za godinu dana biti i pozvana na priključenje ovisi o njoj
samoj, poruka je koju je glavni tajnik NATO-a George Robertson u ponedjeljak u Sloveniji uputio zapravo svim državama koje računaju na članstvo.
LJUBLJANA, 12. studenoga (Hina) - Slovenija je u sadašnjem trenutku
jedna od devet zemalja kandidatkinja za ulazak u NATO savez, a hoće
li na summitu u Pragu koji se održava za godinu dana biti i pozvana
na priključenje ovisi o njoj samoj, poruka je koju je glavni tajnik
NATO-a George Robertson u ponedjeljak u Sloveniji uputio zapravo
svim državama koje računaju na članstvo.#L#
Kao glavne prioritete o kojima moraju voditi računa vlade u
državama kandidatkinjama do proljeća - kada će se u NATO-u obaviti
pregled onoga što su učinile u sklopu Akcijskog plana za članstvo,
prihvaćenog kao okvir za pripreme potencijalnih članica na summitu
Saveza u Washingtonu - Robertson je istaknuo smanjivanje broja
pripadnika oružanih snaga, njihovu profesionalizaciju i spremnost
da se "interoperabilnošću" uključe u zadaće koje NATO očekuju u
budućnosti.
"Slovenija je bila vrlo jak partner NATO-a kroz teško razdoblje
konflikata na Balkanu, a danas je izvoznik stabilnosti u regiji. Za
dosadašnje joj izražavamo priznanje i ohrabrujemo je da nastavi s
reformama kako bi se njezina vojska uklopila u opću sigurnosnu
strukturu NATO-a. To je sada prioritet vlade", izjavio je Robertson
nakon susreta s predsjednikom slovenske vlade Janezom Drnovšekom.
Istaknuo je da je dosadašnji rezultat za Sloveniju povoljan, ali da
s reformama treba nastaviti, jednako kao i s promoviranjem
vrijednosti na kojima se, uz vojno savezništvo, zasniva najjači
stalni savez demokratskih zemalja.
To su - istaknuo je Robertson na konferenciji za novinare - među
ostalim ne samo vojna komponenta nego i mješovita tržišna
ekonomija, pošten pravosudni sustav pa i odnosi sa susjedima. Pri
tome je Robertson rekao da su za Sloveniju u tom smislu važni i
njezini dobri odnosi "sa susjednom Hrvatskom".
Slovenski premijer Janez Drnovšek izjavio je kako se nada da će NATO
prilikom poziva državama da mu se priključe ocjenjivati njihovu
spremnost da brane zajedničke vrijednosti i način života, dodajući
kako se nada da pri tome neće prevladati logika "inercije i hladnog
rata" kao prilikom proširenja NATO-a na Poljsku, Češku i Mađarsku,
kada se Slovenija spominjala kao moguća četvrta novouključena
država.
"Slovenija je Partnerstvo za mir potpisala još 1994. godine i od
tada je NATO jedan od njezinih glavnih ciljeva. Slovenija je još
uvijek ozbiljna kandidatkinja, zainteresirana za članstvo, ali
zbog iskustva iz Madrida u sadašnjem trenutku na to gledamo smireno
i realno, jer ne želimo podizati očekivanja. Povećali smo
izdvajanja za obranu u proračunu za iduću godinu zbog zaoštrenog
sigurnosnog stanja u svijetu i zbog priprema za NATO. U BiH u SFOR-u
imamo 140 vojnika, a taj ćemo broj iduće godine povećati", rekao je
argumentirajući želju Slovenije za uključenjem Janez Drnovšek.
On je dodao da bi se NATO morao širiti na što veći broj država nakon
opasnosti koje su se pojavile zbog međunarodnog terorizma, te da je
Slovenija spremna prihvatiti ne samo prednosti koje proizlaze iz
učlanjanja u NATO nego i nove obveze.
"Ne bojim se situacije u kojoj bi za učlanjenje Slovenije u NATO
izostala podrška javnosti", izjavio je među ostalim Drnovšek.
Robertson se u Ljubljani sastao i s predsjednikom države Milanom
Kučanom, predsjednikom parlamenta Borutom Pahorom i ministrom
obrane Antonom Grizoldom.
(Hina) fl br