HR-VE-KRIMINAL VIJEĆE EUROPE ZALAŽE SE ZA ZABRANU RASIZMA NA INTERNETU Piše:Branka RadmanZAGREB/STRASBOURG, 9. studenoga (Hina) - Stalni odbor Vijeća Europe, koji je u četvrtak usvojio Konvenciju protiv kompjuterskog kriminala,
preporučio je što hitnije usvajanje dopunskog protokola kojim bi se zabranio rasizam na internetu te definirao i kriminalizirao govor mržnje na kompjuterskim mrežama.
Piše:Branka Radman
ZAGREB/STRASBOURG, 9. studenoga (Hina) - Stalni odbor Vijeća
Europe, koji je u četvrtak usvojio Konvenciju protiv kompjuterskog
kriminala, preporučio je što hitnije usvajanje dopunskog protokola
kojim bi se zabranio rasizam na internetu te definirao i
kriminalizirao govor mržnje na kompjuterskim mrežama.#L#
U preporuci Vijeća Europe upućenoj predlagateljima Konvencije,
koja će biti otvorena za potpisivanje 23. studenoga u Budimpešti,
ističe se da bi taj dopunski protokol trebao razmotriti načine
zaštite od ilegalnog pružanja utočišta cyber-rasistima na način da
im se omogući postavljanje servera i otvaranje web-stranice u
državi koja ima slabiju regulativu, čime je moguće zaobilaženje
zakona.
Na temelju takvog protokola bilo bi nemoguće, ističu
predlagatelji, da se, primjerice, neki francuski rasistički site
namijenjen francuskoj publici a otvoren na nekom američkom
serveru, sakrije iza američkih zakona koji štite slobodu govora.
U Vijeću Europe ističu da su teroristički napadi 11. rujna pokazali
da govor mržnje može rezultirati akcijom neslućenih,
katastrofalnih razmjera te da je stoga nužno da moderna tehnologija
bude nadzirana te da se ugrade mehanizmi zabrane upotrebe takvog
govora na internetu. Parlamentarna skupština VE već je krajem rujna
preporučila vladama da razmotre uključivanje mjera za otkrivanje
"terorističkih poruka" u predloženi protokol.
Glavni izvjestitelj o ovoj problematici, Ivar Tallo iz Estonije,
istaknuo je u svom izvješću o rasizmu i ksenofobiji u cyberspaceu,
upućenom početkom listopada Odboru VE za pravna pitanja i ljudska
prava, da protokol o zabrani rasizma na 'netu' neće imati nikakvog
praktičnog učinka ako u tome ne bude sudjelovala svaka zemlja koja
pruža utočište rasističkim siteovima. Polazište treba biti
uspostava dijaloga sa svim pružateljima usluga kako bi ih se
uvjerilo u potrebu da oni sami poduzmu korake za uklanjanje takvih
siteova.
Prema njegovu mišljenju, potrebno je ohrabriti uspostavljanje
samodiscipline kod providera i 'udomitelja' kako bi se
klasificirali i filtrirali takvi problematični siteovi te
uspostavila pravila ponašanja i klauzule u ugovorima kojima bi se
klijentima zabranjivala upotreba njihovih servera u nedopuštene
svrhe. Također bi trebalo ohrabrivati dijalog između korisnika
interneta, tehničkih operatera i sudskih vlasti.
Rasistički siteovi na internetu pojavili su se 90-ih godina.
Trenutačno ih, prema podacima s kojima raspolaže VE, ima 4.000
uključujući 2.500 u Sjedinjenim Državama (u usporedbi sa samo 160
zabilježenih 1995.). Isti fenomen bilježi se i u Europi, gdje se
2000. godine moglo nabrojati 50.000 svastika, uključujući 20.000
samo u Njemačkoj. Švedska, Finska i Austrija pogođene su fenomenom
rasizma na 'netu' jednako snažno kao i Njemačka. U Sjedinjenim
Državama, unatoč velikom broju rasističkih siteova, broj
rasističkih akrivista ostaje razmjerno malen. Poruke se emitiraju
putem web siteova, foruma i elektronske pošte (privatne
korespondencije). Pristup knjigama, snimkama, pjesama i tisku s
rasističkim sadržajem stoga je lagan i besplatan, a cyber rasisti
postižu dva cilja: širenje svoje propagande diljem svijeta
sigurno, jeftino i necenzurirano te regrutiranje novih članova.
Njihovi siteovi stvaraju rasističku zajednicu kakva nije postojala
u prošlosti, a u kojoj rasisti pronalaze inspiraciju za djelovanje
i poduzimanje akata nasilja.
Nikakvi posebni zakoni o cyber-rasizmu ne postoje iako gotovo sve
zemlje imaju zakone koji brane rasistički govor, no primjer u
kojemu su francuske sudske vlasti pozvale providera da blokira
pristup porukama koje su negirale postojanje holokausta, a koje su
se emitirale posredstvom servera u Sjedinjenim Državama, pokazuje
da je moguće postaviti za cilj neku pojedinačnu državu ili
zajednicu.
Očekuje se da će odbor stručnjaka pristupiti formulaciji protokola
o rasizmu koji će nadopuniti Konvenciju o cyber kriminalu. Sama
konvencija, koja je predložena u suradnji s vaneuropskim zemljama -
SAD, Kanadom, Japanom i Južnom Afrikom - biti će prvi međunarodni
sporazum u svijetu koji se odnosi na to područje.
(Hina) br ps