KH: 150. OBLJETNICA ROĐENJA MIJE KIŠPATIĆA

ZAGREB, 8. studenoga (Hina)- Sto pedeseta obljetnica rođenja Mije Kišpatića (1851.- 1926.), prvog hrvatskog mineraloga i petrologa člana HAZU-a, obilježena je danas znanstvenim skupom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. #L# Mijo Kišpatić studij prirodoslovlja završio je u Beču i prvi je iz toga područja doktorirao na zagrebačkom Sveučilištu 1881., istaknuo je akademik Vladimir Majer. S Đurom Pilarom, Dragutinom Gorjanovićem Krambergerom i Andrijom Mohorovičićem, Kišpatić postavlja temelje geoznanosti u Hrvatskoj, rekao je Majer. Kišpatić se posebno istaknuo, kako je dodao, istraživanjem mineralnog sastava stijena te je uspio izdvojiti oko stotinjak minerala. Na taj je način obogatio dotad oskudno znanje o kemijskog sastavu stijena te je sastavio nomenklaturu pojedinih vrsta stijena na temelju mikroskopskih istraživanja, napomenuo je Majer, dodavši kako je, po odnosima minerala u stijenama Kišpatić točno znao ocijeniti genezu stijenja u gotovo cijelom hrvatskom gorju, a najviše je istraživanja proveo na Fruškoj gori. Osim u Hrvatskoj, svoja istraživanja Kišpatić je proširio i na Bosnu, proučavajući bosanske serpentine o čemu je objavio opsežno djelo koje se smatra katekizmom na tom području. Kišpatić je zaslužan i za osnivanje mineraloškog i petrološkog odjela Narodnog muzeja te Zavoda za mineralogiju na Prirodoslovno- matematičkim fakultetu. O Kišpatićevu doprinosu seizmologiji govorio je akademik Dragutin Skoko. Po njegovim riječima, Kišpatić je prvi hrvatski prirodoslovac koji je počeo sakupljati podatke o potresu o čemu je napisao 24 izvješća za oko 2000 potresa na našem području. Ta izvješća korištena su u osnivanju seizmološkog opservatorija u Zagrebu čiji je utemeljitelj Andrija Mohorovičić s kojim je Kišpatić razvio intenzivnu suradnju. U svojim istraživanjima o potresu Kišpatić je došao do zaključka da ishodište pojedinog potresa ne ostaje na jednom mjestu, te je postavio tzv. potresne periode. Uspio je dokazati da potresi nastaju na Zemljinoj kori, a današnja geološka istraživanja su pokazala da formiranje Zemljinog obličja još nije završeno. Kišpatićevim metodama utrđivanja epicentra potresa služi se i današnja naša seizmologija, rečeno je na skupu u Akademiji. O Kišpatiću su govorili i tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Milan Meštrov i akademik Stjepan Šćavničar. (Hina) atod mc