ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Izložba "Stoljeće hrvatske knjige u iseljeništvu 1900.-2000." trebala bi barem malo pridonijeti povećanju interesa u Hrvatskoj za sve oblike stvaralaštva Hrvata u iseljeništvu, rekao je predsjednik
Upravnoga odbora Hrvatske matice iseljenika (HMI) Jakša Kušan otvarajući danas tu izložbu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Izložba "Stoljeće hrvatske knjige u
iseljeništvu 1900.-2000." trebala bi barem malo pridonijeti
povećanju interesa u Hrvatskoj za sve oblike stvaralaštva Hrvata u
iseljeništvu, rekao je predsjednik Upravnoga odbora Hrvatske
matice iseljenika (HMI) Jakša Kušan otvarajući danas tu izložbu u
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.#L#
Prvi put na jednome mjestu predstavljen je sveobuhvatni presjek i
pregled stogodišnjega objavljivanja hrvatskih knjiga u
iseljeništvu, istaknuo je glavni ravnatelj NSK Josip Stipanov.
Izložene su isključivo iseljeničke knjige koje su objavljene izvan
Hrvatske, a čuvaju se u NSK, koja danas, dodao je Stipanov, ima
najbogatiju zbirku hrvatskih iseljeničkih tiskovina u svijetu.
Time je, istaknuo je, NSK doista jedino mjesto na svijetu na kojemu
se ostvaruje jedinstvo onoga dijela hrvatske kulture koji ima izraz
u pisanoj riječi. Stipanov je dodao da se tom izložbom NSK
pridružuje proslavi 50. obljetnice Hrvatske matice iseljenika koju
smatra najdugotrajnijim i najsvestranijim mostom između iseljene i
domovinske Hrvatske.
Organizatori izložbe su NSK i Međunarodni centar za usluge u
kulturi, a njezin je autor Branko Hanž koji je podsjetio da put do
ostvarenja izložbe nije bio ni jednostavan niti lak.
Trebalo je, kako je podsjetio, izlučiti najznačajnije knjige i
odabrati najbolju metodu predstavljanja.
Šarolikost života i rada iseljenih Hrvata u stranim sredinama -
Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji, Novome Zelandu, Južnoj
Africi te Europi održavaju knjige s područja humanističkih,
političkih, kulturnih i općenito s područja društvenih
djelatnosti.
Za izložbu su birane knjige hrvatskih autora prve i druge
generacije i to bez obzira na kojemu su jeziku pisali. Pri tomu se
posebice vodilo računa da se u knjigama održava problematika
iseljene, ali i domovinske Hrvatske te o utjecaju što su ih knjige
imale među iseljenim Hrvatima. U pravilu su za izložbu uzimana prva
izdanja, a ako takvih nije bilo u fondu NSK uzimana su i drugo,
treće, pa čak i četvrto izdanje.
Ravnateljica Međunarodnoga centra za usluge u kulturi Livija
Kroflin zahvalila je svima koji su pomogli da se ideja koju je taj
centar potaknuo i ostvari te pozvala sve koje zanima stvaralaštvo
iseljenih Hrvata da budu nazočni priredbama koje će se o toj temi
održati tijekom studenoga.
Autor izložbe posebice je pak zahvalio uglednim hrvatskim
iseljenicima i stručnjacima za iseljeništvo koji su kao suradnici
pomogli savjetima pri odabiru knjiga.
Izložba će u NSK biti postavljena do 2. prosinca, a organizatori
napominju da je u planu da se ta izložba priredi i u nekim drugim
hrvatskim gradovima.
(Hina) ip mc