FRANCUSKA-AFP OD 4.11.01. UGOVOR ABM

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE 4. XI. 2001. Ugovor ABM za Moskvu više nije 'temeljni kamen', već 'ostatak iz prošlosti' "Priznanje Moskve da ugovor ABM više sliči na ostatak iz davnih vremena nego na temeljni kamen svjetske stabilnosti prvi je, možda najlakši korak prema savezu koji bivši neprijatelji iz doba hladnoga rata žele izgraditi u XXI. stoljeću. 'Često su nam govorili da je ugovor ABM prežitak iz doba hladnog rata', rekao je u subotu ruski ministar obrane Sergej Ivanov nakon susreta američkog kolege Donalda Rumsfelda s predsjednikom Vladimirom Putinom, govoreći o ugovoru koji je Moskvi pružio argumente da se usprotivi uspostavi američkog proturaketnog štita. 'Dijelom, opetujem: dijelom se slažem. No svi rusko-američki i sovjetsko-američki sporazumi u stanovitoj su mjeri ostatak iz hladnog rata', ustvrdio je g. Ivanov nakon razgovora s g. Rumsfeldom koji je krenuo na međunarodnu turneju kako bi učvrstio potporu američkoj kampanji protiv Afganistana. Popuštanje g. Ivanova ostavlja Moskvi stanovit manevarski prostor u raspri o strateškoj stabilnosti prije susreta Putin-Bush 13-15. XI. u Sjedinjenim Državama. Ono ipak označava brz i osjetan napredak. Prije samo tjedan dana, u prigodi posjeta kineskog dopredsjednika Hu Jintaoa, Kremlj je tvrdio da je ABM 'temeljni kamen' strateške stabilnosti. Taj zaokret pokazuje da g. Putin, nakon višemjesečnog razmišljanja, smatra kako je Rusija spremna da s Washingtonom uđe u dugoročno vojno partnerstvo, zamisao koju ne moraju odobriti svi u ruskoj vladi i u javnosti. 'To je velik korak naprijed koji je trebalo odavno učiniti', kaže Andrej Piontkovski iz Središta za strateško istraživanje u Moskvi, priznajući ipak da će 'nažalost to biti i poniženje za prosječnog Rusa'. NATO-ove su postrojbe raspoređene barem u jednoj bivšoj sovjetskoj republici i Moskva je popustila u svezi s proturaketnom obranom, dobivši zauzvrat, prema mišljenju nekih promatrača, 'bezočno hvala'. Ruska elita u vlasti postaje izolacionistička i brine ju što će se dogoditi u Crawfordu', misli Gleb Pavlovski, stručnjak za političku strategiju koji je sudjelovao u Putinovoj predizbornoj utrci 2000. Ruski su komentatori zamjerili Kremlju što nije izvukao korist iz vojne suradnje s Washingtonom i podnio točan popis zahtjeva, od smanjenja duga do kupnje ruskog oružja. Odvagujući političke rizike koje je preuzeo predsjednik Putin, neki analitičari kažu da je on u napadima od 11. IX. vidio izvrsnu priliku da odredi Rusiju - koja je nakon raspada SSSR-a doživjela neku vrstu krize djelomičnog identiteta - kao saveznika Zapada u XXI. stoljeću. 'Rusija i SAD prvi put nakon 1945. imaju zajedničkog neprijatelja', kaže Sergej Rogov, direktor Instituta za SAD i za Kanadu. 'Strateško se partnerstvo u 90-im nije ostvarilo jer su postojali slični interesi, ali ne i zajednički neprijatelj, a naslijeđe hladnog rata bilo je preteško'. 'No američka strana za sada nije poduzela prikladne korake', primjećuje Rogov. 'Savez se sada mora konkretizirati, ili će se propustiti još jedna prigoda, s posljedicama koje mogu biti tragične'", piše Dmitry Zaks.