LJUBLJANA, 3. studenoga (Hina) - Postanu li 2004. godine "punopravnim državljanima" Europske unije, Slovenci će morati podići spomenik skupini samozatajnih heroja iz prevodilačke službe ministarstva za europske poslove.
LJUBLJANA, 3. studenoga (Hina) - Postanu li 2004. godine
"punopravnim državljanima" Europske unije, Slovenci će morati
podići spomenik skupini samozatajnih heroja iz prevodilačke službe
ministarstva za europske poslove. #L#
"Jedan od glavnih uvjeta za ulazak u EU je i taj da cijelu zbirku
europskih pravnih propisa prevedemo na slovenski, a u taj je proces
uključeno oko 600 stručnjaka", kaže prevoditeljica-redaktorica
Darja Erbič.
Iako se broj čini impresivnim, nije tako jer "acquis communautaire"
obuhvaća nekoliko desetaka tisuća stranica. Spomenuti se propisi
dijele na primarne i sekundarne (kao što se Biblija dijeli na Stari
i Novi zavjet). Prevođenje europskih propisa već je i u osnovnoj
terminologiji ne samo lingvistički nego i politički osjetljiv
posao. Tako se je Slovenija odlučila izraz "European union"
prevesti kao Europska unija makar su neki lingvistički puristi
(slovenski jezikoslovci u pravilu nalaze domaće izraze za sve
tuđice) zahtijevali da to bude prevedeno kao "Europska skupnost
(zajednica)" ili "Europska zveza (savez)".
Prijevod terminološke zbirke izraza počeo je prije dvije godine, pa
u službi već raspolažu zavidnom zbirkom pojmova i natuknica u dvije
računalne baze - "MultiTerm" i "Evroterm".
Do lipnja iduće godine prevodilačku službu čeka priprema 1900
prevedenih stranica slovenske redakcije primarnog prava EU koji će
se onda objaviti u službenom listu Europske unije.
"Prevođenje je samo prva faza pripreme teksta kojoj slijedi stručna
redakcija, a u vladino povjerenstvo koje odgovara da je slovenski
tekst identičan europskom ulaze pravnici, lektori i stručni
redaktori iz više ministarstava", pojašnjava član slovenske
pregovaračke skupine za uključivanje u EU Miro Prek.
U prevodilačku su službu zadnjih godina uključili 60-ak vanjskih
suradnika, a ove godine objavili natječaj za 180 novih prevodilaca
i lektora. "Samo na lektoriranju sekundarnog europskog
zakonodavstva imamo tri stalno zaposlene lektorice i 33 vanjskih
suradnika", kaže lektorica-redaktorica Milena Žagar.
Prevodiocima pomažu i zaposleni u drugim ministarstvima, ali uz
svoje redovne poslove ne mogu mnogo učiniti da se opsežan posao -
među kojim i kompletno prevođenje Ugovora iz Nice - završi u roku.
U Ljubljani ocjenjuju da će jedno od najperspektivnijih zanimanja
među mladima ubuduće biti upravo posao "europrevoditelja" i
"eurotumača", osposobljenih ljudi koji će prevoditi propise
Europske unije sa slovenskog na ostale europske jezike i obrnuto.
Ove je godine ministarstvo europskih poslova organiziralo i prvi
specijalistički seminar za ljude koji će ubuduće u Bruxellesu,
Strassbourgu i na drugim mjestima obavljati to odgovorno
zanimanje.
"Zanimanje prevodilac-redaktor i pravni redaktor kod nas se tek
razvijaju, Bilo bi potrebno da se u ta nastojanja uključi naše
visoko školstvo s odgovarajućim programima jer nam u pogledu buduće
europske terminologije na slovenskom jeziku ne može pomoći nijedno
strano sveučilište" - kaže Darja Erbič.
Europski orijentiranim Slovencima zato nije jasno zašto je
Filozofski fakultet u Ljubljani prije 4 godine otvorio poseban
Odsjek za prevođenje i tumačenje, a ove ga godine bez objašnjenja
suspendirao, odnosno ukinuo upise iako će takvog kadra nedostajati
još godinama.
(Hina) fl sd