REUTERS 23. X. VERHEUGEN: BALKANSKE ZEMLJE MORAJU SE NAUČITI MEĐUSOBNO

VELIKA BRITANIJA REUTERS 23. X. 2001. Povjerenik EU-a poziva na regionalnu suradnju na Balkanu "Balkanske zemlje moraju naučiti uže međusobno surađivati i otvarati svoja gospodarstva jedne drugima ako žele postići cilj kojem teže - članstvo u EU-u, kazao je čelni dužnosnik EU-a za širenje Unije. Govoreći prije konferencije na temu Stabilizacijskog sporazuma za balkansku regiju, Guenter Verheugen kazao je kako su zemlje kandidati za članstvo u EU-u - Bugarska i Rumunjska - pokazale vlastitim primjerom put kojim trebaju krenuti njihove susjedne države, prihvaćajući bolne gospodarske i političke reforme. 'Ako se zemlje žele priključiti Europskoj Uniji, moraju pokazati da su sposobne razviti regionalnu suradnju i da svoje probleme mogu riješiti surađujući sa svojim susjedima', kazao je. Stabilizacijski sporazum, koji su glavne sile Zapada sastavile 1999. nakon kosovske krize, za cilj ima izgradnju i obnovu infrastrukture na Balkanu, najsiromašnijoj regiji Europe. Ipak, mnogi od projekata koji su prema sporazumu planirani nisu pokrenuti zbog birokratskih prepreka i povremenog nasilja u regiji, posebice na Kosovu i u Makedoniji. Organizatori tvrde kako će zapadni donatori, koji žele pokazati kako je rekonstrukcija Balkana i dalje prioritet unatoč afganistanskoj krizi, osigurati 2.4 milijarde eura (2.1 milijarde dolara) za financiranje projekata Stabilizacijskog sporazuma, na konferenciji koja će se u četvrtak održati u Bukureštu, u Rumunjskoj. Sve zemlje potpisnice Stabilizacijskog sporazuma žele postati članice EU-a, no samo dvije- Rumunjska i Bugarska- za sada imaju službeni status kandidata. Ostale su članice Jugoslavija, Hrvatska, Bosna, Makedonija i Albanija. Verheugen, europski povjerenik za širenje, kazao je kako zemlje sudjelovanje u Paktu stabilnosti ne bi trebale smatrati tek drugorazrednom zamjenom za pridruživanje Europskoj Uniji nego kao dio istog procesa reforme i integracije. Verheugen nije štedio hvale za Bugarsku i Rumunjsku zbog provođenja reformi koje za cilj imaju pripremiti njihov ulazak u Europsku Uniju. 'Bugarska i Rumunjska primjer su kako se rješavaju problemi regije', rekao je. (...) Dvije zemlje, koje su prije bile pripadnice sovjetskog bloka, izbjegle su krvave međuetničke sukobe koji su uništili staru Jugoslaviju i ocrnili sliku o čitavoj regiji. No Bugarska i Rumunjska i dalje su najsiromašnije od 12 zemalja koje sada pregovaraju o članstvu u Europskoj Uniji. 'Gospodarski rezultati u terminima bruto domaćeg proizvoda nije preduvjet za članstvo, no zemlje koje računaju na to da će biti primljene moraju imati tržišno gospodarstvo koje funkcionira (...)', kazao je Verheugen. Verheugen je kazao kako su ključni problemi s kojima su suočene sve zemlje kandidatkinje, a posebice Rumunjska i Bugarska, njihovo relativno slabo sudstvo, slaba javna administracija i raširena korupcija. 'Potencijalni ulagači oklijevaju investirati u te zemlje jer nema dovoljno transparentnosti', rekao je. Europsko povjerenstvo će istaknuti te probleme u svom godišnjem izvješću o zemljama kandidatkinjama koji će biti objavljeni slijedećeg mjeseca, dodao je Verheugen. Kazao je kako vjeruje da sve zemlje koje pregovaraju o članstvu, osim Bugarske i Rumunjske, mogu sudjelovati u prvom valu širenja EU-a, koji će se dogoditi do 2004. godine. 'Danas mogu kazati kako postoji 10 zemalja koje imaju jasnu političku strategiju kojom bi se mogao ispoštovati zadani vremenski rok za zaključenje pregovora, do kraja 2002. godine', rekao je. Tih deset zemalja su Poljska, Češka, Madžarska, Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva i mediteranski otoci Cipar i Malta. Rumunjska i Bugarska Europskoj bi se Uniji mogle pridružiti nekoliko godina kasnije", piše Gareth Jones.