BANKARI O "HRVATSKOJ NA KRAJU PRVE GODINE TISUĆLJEĆA"

BANKARI O "HRVATSKOJ NA KRAJU PRVE GODINE TISUĆLJEĆA" Rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini bit će veći od 4 posto, a može se očekivati i 4,5 posto, dok inflacija neće prijeći 4,5 posto, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na današnjem skupu bankara održanom u dvorcu Brezovica kraj Zagreba. Skup je održan nakon godišnje skupštine Hrvatske udruge banaka i to kroz nekoliko okruglih stolova. Rohatinski je istaknuo da će deficit tekućih transakcija platne bilance biti između jedne i 1,1 milijarde dolara i iznosit će oko 5,3 posto BDP-a. Također je rekao da je visina novčane mase u 2001. povećana 18,5 posto u odnosu na godinu prije. Osvrćući se na neke buduće mjere guverner HNB-a je izdvojio kako će Savjetu HNB-a biti predloženo smanjivanje stope obvezne rezerve sa 22 na 19 posto, uz dodatnu promjenu valute izdvajanja - u kunama sa 20 na 25 posto. Predložit će se i promjene u sferi instrumenata, posebice u dijelu diferenciranja blagajničkih i trezorskih zapisa. Na okruglom stolu "Makroekonomski pogled - gdje smo i kamo idemo?", glavni ekonomisti Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke Martina Dalić i Žarko Miljenović te član Uprave Raiffeseinbank Velimir Šonje suglasni su u ocjeni utjecaja svjetskih kretanja posebice očekivane recesije na hrvatsko gospodarstvo. Istaknuta je velika neizvjesnost oko gospodarskog okruženja u 2002. uz procjene da će u Hrvatskoj doći do usporavanja rasta te da će se deficiti u cijelosti podmirivati zaduženjem na domaćem tržištu. Ocijenivši kako nijedna zemlja u tranziciji nema takvu dinamiku povećanja vanjskog duga kao Hrvatska, Martina Dalić smatra kako je vrlo loše što se velike investicije, kakva je autocesta Zagreb- Split, izvlače iz proračuna u paradržavne fondove. Osim mirovinske reforme, smatra Velimir Šonje, potrebna je veća hrabrost za provođenje reformi zdravstva i obrazovnog sustava a otvara i pitanje rasprave o ranijem uvođenju eura i sagledavanju svih prednosti koje bi to donijelo. Istodobno s okruglim stolom o makroekonomiji održan je i okrugli stol "Platni promet na novi način - što znači bankama, a što poslovnom okruženju". Naime, od 15. listopada devet je banaka počelo obavljati domaći platni promet. Te su banke preuzele voditi 298 računa pravnih osoba, istaknuo je direktor Direkcije bezgotovinskog platnog prometa HNB-a Neven Arbaroša. Licencu HNB-a za obavljanje platnog prometa dobilo je do sada ukupno 15 banaka a još njih osam je u postupku dobivanja licenci. Novi sustav platnog prometa funkcionira, dakle, desetak dana, a do sada nema većih teškoća. Međutim, prvi je dojam da klijenti nisu upoznati s novim uvjetima obavljanja platnog prometa. U raspravi je upozoreno i na niz još uvijek neriješenih problema u novom sustavu platnog prometa - tko će vršiti kontrolu uplate poreza i doprinosa, što s blokiranim računima, kao i arhivom koju o poslovnim subjektima ima Zavod za platni promet, tko će voditi zateznu kamatu i slično. Stoga je zaključeno da se vrlo skoro organizira još jedan sastanak bankara, predstavnika HNB-a, ZAP-a i Ministarstva financija kako bi se prije saborske rasprave o novom zakonu o platnom prometu raščistile te dileme i nedoumice. Istaknuto je također da istodobno uz donošenje novog zakona o platnom prometu, primjenom kojeg bi se počelo od 1. siječnja iduće godine, treba donijeti i zakon kojim će se riješiti status ZAP-a. ZAP ne može dozvoliti da bude 'potrošen' za prijelazno rješenje bez konačnog rješenja svog statusa a s obzirom na svoju infrastrukturu, resurse, ljude, znanje i tehnologiju, poručio je direktor ZAP-a Đuro Popijač.