HAŠKI SUD OSLOBODIO TRI KUPREŠKIĆA, SMANJIO KAZNE DVOJICI HRVATA

DEN HAAG, 23. listopada (Hina) - Žalbeno vijeće Haškog suda u utorak je oslobodilo trojicu bosanskih Hrvata - Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškića, koji su u siječnju prošle godine bili nepravomoćno osuđeni za pokolj u Ahmićima, ocijenivši da dokazi na kojima se temeljila prvostupanjska presuda nisu bili pouzdani, a smanjilo je kaznu zatvora ostaloj dvojici osuđenih za isti zločin - Vladimiru Šantiću i Dragi Josipoviću.#L# Prvostupanjsko vijeće "u odlučujućoj je mjeri pogriješilo" u pogledu procjene pouzdanosti jedinog svjedočenja na kojem se temeljila prvostupanjska presuda protiv Zorana i Mirjana Kupreškića, kazala je predsjednica Žalbenog vijeća Patricia Wald koja je cijeli sat čitala odluku vijeća. S nizanjem argumenata koji su ukazivali na pozitivni ishod rasprave za tri Kupreškića izrazi lica njihovih branitelja, trojice bosanskih Hrvata te članova njihovih obitelji sve su više pokazivali da je na pragu njihov odlazak kući nakon četiri godine provedene u pritvoru Haškog suda. Riječi sutkinje Wald da pravda u slučaju Zorana i Mirjana prvostupanjskom presudom "nije izvršena i stoga ona mora biti preokrenuta" izazvala je zagrljaje na galeriji na kojoj su članovi obitelji pratili tok suđenja, a novi val oduševljenja izazvalo je kad je američka sutkinja izgovorila da su u slučaju Vlatka Kupreškića "dokazi najmanje uvjerljivi". U slučaju Šantića i Josipovića žalbeno je vijeće prihvatilo dio argumenata obrane koji su se odnosili na zapovjednu ulogu Josipovića te priznanje krivnje Šantića. Dragi Josipoviću kazna je smanjena s 15 godina na 12 godina zatvora, a Vladimiru Šantiću s 25 godina na 18 godina zatvora za sudjelovanje u jednom od najtežih zločina rata u BiH. Prvostupanjskom presudom Vlatko Kupreškić bio je osuđen na šest godina zatvora, Zoran Kupreškić na 10, a njegov brat Mirjan na osam godina zatvora. To je prva pravomoćna presuda protiv bosanskih Hrvata za jedan od najtežih zločina hrvatsko-muslimanskog rata u BiH. Obrana petorice bosanskih Hrvata u žalbenom je postupku uvela više novih dokaza iz arhiva koje su hrvatske vlasti otvorile nakon siječanjskih izbora koje su otvorile put oslobađanju odnosno smanjenju kazni. Petorica bosanskih Hrvata u haškom su pritvoru od konca 1997. i te četiri godine uračunavaju se u kaznu Šantiću i Josipoviću. Presuda Žalbenog vijeća posebno se iščekivala zbog toga što je jedan od nepravomoćno osuđenih Hrvata - zapovjednik u vojnoj policiji HVO-a Vladimir Šantić nakon prvostupanjske presude postao pokajnik i svjedočio je protiv Darija Kordića i Tihomira Blaškića. Haški sud dosad je u nekolio slučajeva bosanskih Srba 'honorirao' pokajništvo skraćenjem ili manjim zatvorskim kaznama. Šantić je prvi put s tužiteljima razgovarao u svibnju prošle godine, a svoje je pokajništvo objasnio željom da umiri savjest i kaže istinu. On je ujedno priznao i da je njegova obrana alibijem tijekom vlastita suđenja za zločin bila lažna te da nije svjedočio motiviran željom za ublažavanjem kazne u žalbenom postupku. Šantić je svojim svjedočenjem ponudio izravne dokaze da je HVO isplanirao napad na Ahmiće, koji je izveden u zoru 16. travnja 1993. (Hina) ps sl