FRANCUSKA-AFP OD 22.10.01. PUTIN PODUPIRE AFGANISTANSKU OPORBU

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE 22. X. 2001. Putin podupire afganistansku oporbu i priprema razdoblje nakon talibana "Vraćajući se iz Šangaja, Vladimir Putin je navratio u Dušanbe kako bi posvjedočio svoju potporu svrgnutom afganistanskom predsjedniku Burhanuddinu Rabbaniju i Sjevernom savezu, kao i odlučnost Rusije da preuzme ključnu ulogu u pripremanju razdoblja nakon talibana. Ruski predsjednik, g. Rabbani i poglavar tadžičke države Emomali Rahmonov, potpisali su u ponedjeljak rano ujutro zajedničku izjavu u kojoj se ističe 'potreba pronalaženja političkog rješenja u Afganistanu' i jačanja 'uloge Ujedinjenih naroda i svih stranih vlada' za postizanje tog cilja. 'Moskva na tom području (...) želi omogućiti povratak civilnom životu (u Afganistanu) i osnutak države koja će biti prijateljski raspoložena prema susjedima i Rusiji', dodao je g. Putin na konferenciji za tisak na kojoj je bio nazočan i general Mohammad Quassim Fahim, vojni zapovjednik Sjevernog saveza. 'Rusija odavno podupire zakonitu vladu u Afganistanu i potvrđuje svoju spremnost da nastavi vojnu, tehničku i humanitarnu pomoć', dodao je. Afganistanska vlada u progonstvu 'želi dobiti veću' potporu u puku među svim skupinama, što je 'dobar pravac', dodao je ruski predsjednik, odbacivši ujedno mogućnost da u budućoj afganistanskoj vladi sudjeluju talibani 'čiji su ugled narušili međunarodni teroristi'. Na povratku s Azijsko-pacifičkog gospodarskog foruma (APEC), g. Putin se u noći se nedjelje na ponedjeljak zaustavio u Tadžikistanu s brojnim ruskim ministrima i visokim vojnim dužnosnicima kako bi razgovarali o budućnosti Afganistana. Nekoliko sati prije, ruski ministar obrane Sergej Ivanov i direktor Savezne službe za sigurnost (FSB, bivši KGB) Nikolaj Petrušev više od dva sata razgovarali su s predsjednikom Rahmonovom i susreli se s g. Rabbanijem, pri čemu su, prema riječima g. Ivanova, raspravljali o 'sastavljanju buduće afganistanske vlade'. Moskva ne želi da Amerikanci sami odlučuju o budućnosti Afganistana ni da se ovi previše zadržavaju na tom području, tumači politolog Abdugani Mamadazimov. Rusija je na susretu APEC-a već izrazila želju da američka kampanja što prije prijeđe u fazu političkog rješavanja, dok se bivše republike srednje Azije na granici s Afganistanom plaše da će ih trajni sukob destabilizirati. Te zemlje pogođene siromaštvom koje Moskva smatra svojim područjem utjecaja već se niz godina sučeljavaju s opasnošću od porasta radikalnog islamizma. Napose se Tadžikistan i Uzbekistan, u kojima je bilo pobuna ekstremista, plaše da bi se fundamentalisti mogli ubaciti na njihovo područje kao izbjeglice. Strahuju i od vala izbjeglica ako udari potraju. Bivša sovjetska republika Tadžikistan čija je granica s Afganistanom duga 1.340 km, smatra se uporištem afganistanske oporbe koju Moskva niz godina aktivno podupire, a zadnjih je tjedana postala središte prave diplomatske promenade. Kroz Tadžikistan uglavnom prolazi oružje, humanitarna pomoć i vojni 'stručni savjetnici' iz raznih zemalja, napose Rusi koji trebaju pomoći afganistanskoj oporbi i puku na područjima pod njezinim nadzorom", pišu Sylvie Briand i Marielle Eudes iz Dušanbea.