NAKON 40 GODINA FRANCUSKA ODALA POČAST ALŽIRCIMA UBIJENIM U PARIŠKOM PROSVJEDU

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 21. listopada (Hina) - Četrdeset godina nakon tragičnih događaja, Francuska je u srijedu obilježila "17. listopada 1961.", kad je u gušenju mirnoga prosvjeda, što ga je bila organizirala alžirska FLN, Fronta za nacionalno oslobođenje, u Parizu ubijeno najmanje tridesetak Alžiraca. #L# Nakon otkrića o širokoj primjeni torture u alžirskome ratu te zakašnjelog odavanja priznanja harkima, alžirskim muslimanima koji su se borili u redovima francuske vojske, na red je došao i posljednji tabu iz "alžirskog dosjea": priznanje da je 17. listopada 1961. počinjen "masakr". "U spomen na brojne Alžirce ubijene za krvavog gušenja mirne manifestacije od 17. listopada 1961" stoji na spomen ploči što ju je prošle srijede, na mostu Sant-Michel, nedaleko od poprišta sukoba od prije četrdesetak godina, postavio pariški gradonačelnik Bertrand Delanoe. Deseci tsuća FMA (Francuskih muslimana iz Alžira) prosvjeduju toga dana protiv redarstvenog sata što se odnosi isključivo na francuske muslimane, a proglasio ga tadašnji pariški prefekt Maurice Papon. Papon se trenutno nalazi na izdržavanju doživotne zatvorske kazne zbog zločina protiv čovječnosti, jer je kao visoki funkcionar Vichyevskog režima sudjelovao u deportaciji Židova. Policijske snage grubo interveniraju: između 22 i 393 poginula i nestala, i čak 11.538 uhićenika koji su u Palači sportova bili izloženi raznovrsnom mučenju ("noć užasa i stida", reći će ovih dana povjesničar Michel Winock). Prema službenoj verziji, na snazi sve do 1998. godine, bilo je troje mrtvih: dvojica Alžiraca i jedan Francuz. Najnovije procjene, na temelju policijskih arhiva, govore da je samo u Seinei, u noći s 17. na 18. listopada, "udavljeno 48 sjevernoafrikanaca" da bi u veljači 1999. na "procesu za klevetu", što ga je Maurice Papon pokrenuo protiv povjesničara Jean-Luc Einaudija koji je prezentirao najtežu, iako nikada posve dokazanu bilancu od 393 poginula, pariško tužilaštvo okvalificiralo događaje od 17. listopada kao "masakr". Velka medijska pozornost ovoga tjedna u Francuskoj, brojne televizijske emisije i feljtoni u dnevnicima i tjednicima - svjedoči o želji vlade i većine Francuza da se zatamljena strana povijesti konačno rasvjetli. Ipak, dok je Bertrand Delanoe postavljao spomen ploču, u Nacionalnoj je skupštini došlo do prosvjeda oporbenih zastupnika, koji su, prije no što će napustiti parlament, osudili "neodgovorne izjave" državnog tajnika za boračka pitanja, Jacquesa Flocha, kad je potonji aludirao, ne imenujući ga izrijekom, na generala De Gaullea kao onog koji je Paponu dao "zeleno svjetlo" za gušenje "mirnog prosvjeda". Valja također napomenuti da komemoraciji koju je upriličila gradska vlast, kojoj je na čelu socijalist Bertrand Delanoe, nije prisustvovao nitko od članova vlade. U polemici koja nije ostala samo unutar parlamenta, ukazuje se na povijesne oklnosti pod kojima je došlo do najkrvavije bilance u Parizu još od vremena Komune (1871.). Tijekom te krvave 1961. godine, na pariškim je ulicama ubijeno 47 policajaca, što se pripisuje aktivnostima FLN. U nastojanju da preuzme potpunmu kontrolu nad Pokretom za oslobođenje, ali i nad brojnom alžirskom populacijom koja živi u metropoli, FLN je ubijao i svoje protivnike iz MNA - Alžirskog nacionalnog pokreta - a uvođenje redarstvenog sata za "sjevernoafrikance" bilo je motivirano i željom da se zaštiti "obojeno" stanovništvo od francuskih rasista i terorista iz OAS-a koji su u brojnim "protuterorističkim" operacijama uzimali pravdu u svoje ruke. Alžirski se dosje polako zatvara. Iduće godine, nedaleko od Eiffelova tornja, otkrit će spomenik za 22.400 vojnika poginulih u Sjevernoj Africi od 1952. do 1962. godine. (Hina) fcet sd