ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Velik broj posjetitelja prisustvovao je večerašnjem predstavljanju knjige "Neprestana ushićenost - esej o prisilnoj sreći" francuskog filozofa, književnika i esejiste Pascala Brucknera.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Velik broj posjetitelja
prisustvovao je večerašnjem predstavljanju knjige "Neprestana
ushićenost - esej o prisilnoj sreći" francuskog filozofa,
književnika i esejiste Pascala Brucknera.#L#
Do sada je u nas preveden njegov romani "Ledeni mjesec" i
"Kradljivci ljepote" te zbirka eseja "Napast nedužnosti".
Esej "Neprestana ushićenost" tiskalo je Društvo hrvatskih
književnika u povodu održavanja Zagrebačkih književnih razgovora i
regionalne konferencije PEN-a. Knjigu je s francuskog prevela Ana
Buljan.
Bruckner je večeras kazao kako u knjizi pokušava nazvati prisilnom
srećom ideologiju koja nas obvezuje da sve vrednujemo iz kuta
užitka ili neugodnosti. Naša epoha, naglasio je autor, priča
neobičnu basnu o društvu predanom hedonizmu kojemu sve postaje
iritacija i mučenje.
Autor se pita kako to da prevratničko vjerovanje prosvjetiteljstva
koje je dalo ljudima pravo na sreću rezerviranu samo za kršćanski
raj, sada se preobražava u dogmu.
Francuski književni kritičar Paul Plein napominje kako je Bruckner
u svojoj knjizi eseja pokazao da je ideal sreće naslijeđen od
prosvjetiteljstva s vremenom postao istinski credo današnjeg
vremena koji kulminira u zahtjevu za srećom za sve.
Bruckner na paradoksalan način prikazuje moderno društvo koje u ime
trenutnog užitka pokušava napraviti sterilan svijet u kojemu valja
izbjeći svaki napor i žrtvu i to u korist kulta trenutka, rekao je.
Predstavljajući Brucknerovu knjigu direktor Zagrebačkih
književnih razgovora Dražen Katunarić ističe da ona objedinjuje
spoznaju i užitak. U tom eseju pojmovi o kojima piše autor posve su
proživljeni, autor ističe dvojbe i najproblematičnija pitanja
suvremenog života među kojima je na prvom mjestu vanjska sreća .
Bruckner pokazuje da je suvremeni čovjek razočaran obećanjem epohe
te se ne želi vraćati u prošlost, nego sadašnjost smatra svojim
vremenom.
Drugi predstavljač Žarko Pajić ističe da pojam sreće Bruckner
poistovjećuje s pojmom banalnosti što je oznaka za junačko, za
plitki duh, za društvo koje je opsjednuto nesrećom i patnjom. Tu
nesreću i patnju autor je suprotstavio načelu ugode i euforičnosti.
Autor pokušava prikazati modernog čovjeka u stalnoj težnji da se
živi u ekstazi, dodajući kako ni patnja ni sreća za suvremenog
čovjeka nisu nimalo katarzične, rekao je Pajić.
(Hina) atod ln