WASHINGTON, 18. listopada (Hina/AP) - Sve se brže traga za novim načinom liječenja osoba koje udahnu bakteriju antraksa, no stručnjaci upozoravaju da će do uporabe novog djelotvornog lijeka proći još godine.
WASHINGTON, 18. listopada (Hina/AP) - Sve se brže traga za novim
načinom liječenja osoba koje udahnu bakteriju antraksa, no
stručnjaci upozoravaju da će do uporabe novog djelotvornog lijeka
proći još godine.#L#
Istraživači su se usredotočili na podmukli aspekt te zastrašujuće
bolesti: u trenutku kad simptomi započnu, često je već prekasno. Do
tog trenutka uzročnik bolesti već je u krvotoku. Uništavanje bacila
antibioticima možda i neće pomoći, jer se bolest razbuktala.
Znanstvenici pokušavaju otkriti kako se može spriječiti ulazak tog
toksina u krv i u krvne stanice. Nekoliko skupina znanstvenika
ispituje različite pristupe, a istraživači tvrde da su proteklih
mjeseci postigli znatan napredak.
Ti će se lijekovi, pokažu li se djelotvornima u liječenju ljudi, kao
što su djelotvorni u liječenju laboratorijskih životinja,
vjerojatno uzimati uz antibiotike.
Ispitivanje novih načina liječenja antraksa "uvijek je bilo vrlo
zanimljivo, ali je sad očito ubrzano", rekao je dr. Anthony Fauci,
voditelj Nacionalnoga instituta za alergijske i infektivne
bolesti.
"Činjenica da je netko umro, jer je udahnuo spore antraksa prvi put
nakon 25 godina doista je pokrenulo mnoge", rekao je dr. Robert
Liddington, koji proučava atomsku strukturu otrova na Institutu
"Burnham" u San Diegu.
Uđe li antraks u tijelo kroz ogrebotinu, stvorit će ranu koju se
lako liječi antibioticima. Bakterije duboko udahnute u pluća mnogo
su opasnije. Mogu izazvati otrovanje krvi koje počinje simptomima
sličnim gripi, ali brzo nastupaju šok i smrt.
"Jedan dan osjetiš slabost, a slijedeći si već na respiratoru",
rekao je dr. Philip Hanna sa Sveučilišta Michigan.
Do pojave prvih simptoma, bakterija je već ispustila toksin. Taj
otrov ulazi u krvne stanice nazvane makrofazi. U njima potiče
proizvodnju inače korisnih supstanci za borbu protiv bolesti, a
zatim ih ubija.
Kako bi uspjeli blokirati taj proces, znanstvenici iz Instituta za
medicinska istraživanja zaraznih bolesti američke vojske u Fort
Detricku, proučili su desetke antitijela na taj otrov. Dva koja su,
kako se čini, djelotvorna, ispituju se na Sveučilištu Texas u
Austinu.
Bakterije u stanice ispuštaju tri različita otrovna proteina.
Jedan se zove zaštitni antigen, a druga dva su faktor edema i
smrtonosni faktor.
Zaštitni antigen pokreće proces. Hvata se za krvnu stanicu, otvara
pukotinu kroz koju ulazi faktor edema i još opasniji smrtonosni
faktor. Antitijela to blokiraju prekrivajući mjesto na kojemu se
pričvrstio zaštitni antigen.
Dr. John Collier s medicinskog fakulteta Harvard razvio je drukčiji
pristup. On proizvodi donekle promijenjen oblik zaštitnog
antigena. Da bi se napravila pukotina kroz koju u stanicu ulaze
toksini, potrebno je sedam zdravih kopija antigena. Dr. Collier je
otkrio da samo jedna pogrešna kopija antigena spriječava nastanak
pukotine.
I antitijela i lažni antigen otkriveni su radi zaštite
laboratorijskih životinja od djelovanja toksina antraksa, a
stručnjaci kažu kako će njihov sljedeći korak biti usredotočen na
samu bakteriju što se može učiniti samo u laboratorijima pod
visokim stupnjem sigurnosti. Testiranje na ljudima, rekao je dr.
Collier moglo bi početi za godinu dana.
(Hina) dgk dgk