GS: STRATEGIJA GOSPODARSTVA, A BEZ TURIZMA, PROMETA, PREHRANE ?!

ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Može li postojati dokument "Hrvatska u 21. stoljeću - gospodarstvo" bez da sadrži turizam, promet, pomorstvo, prehrambenu i prerađivačku industriju i može li takav dokument nastati bez uvažavanja promišljanja gospodarstvenika i jasne vizije što se želi, kako i na koji to način postići, osnovni su naglasci s današnjeg okruglog stola na temu "Gospodarstvo" koje je organiziralo Ministarstvo gospodarstva. #L# Sam ministar Goranko Fižulić u tijeku rasprave je istaknuo kako se dokument "zove pretenciozno", a ne pokriva ono što bi to ime značilo, zbog čega će Ministarstvo gospodarstva zatražiti cjelovitu raspravu o tome. Iznio je usporedbu s primjerom ministarstva koje se zove gospodarstva, a zapravo je ministarstvo industrije i energetike te privatizacije. Dokument na više od 150 stranica ukratko je predstavio Ivan Teodorović, ravnatelj Ekonomskog instituta, institucije koje je Vlada imenovala za nositelja tog jednog, od ukupno 19 podprojekta strategije. Na obiman materijal, za koji su svi utvrdili da počiva na enormnom trudu, iznesene su brojne zamjerke a većina se ticala zapravo metodologije, nedostatka vizije, prijedloga mjera za ostvarenje, ciljeva i kako to ostvariti te što država može i mora učiniti. Obimnom materijalu zamjerke su iznijeli predsjednik Uprave Plive Željko Čović koji je naglasio kako je metodološki riječ o nejasnom papiru, a bez odgovora gdje je mjesto Hrvatske u novom gospodarskom poretku. Mogao bih s tim dokumentom živjeti da je riječ o draftu, podlozi ili nečem sličnima, ali ako se radi o nacionalnoj strategiji gospodarstva, s tim se teško mogu složiti, rekao je Čović dodavši da mu nije poznat nijedan dokument na svijetu koji je izrađen bez bitnih sektora i samih gospodarstvenika. Polazeći od pretpostavke da je kritičar besplatni konzultant, Velimir Srića je ustvrdio kako je razvidno kako naručitelj nije znao što hoće. Riječ je o skupu eseja, a ne strategiji, neodgovarajućeg imena, bez vodstva i vizije, makroekonomije i sl. I za predsjednika Uprave Lure Želimira Vukinu je ime čudno kad nema prehrambene industrije, a rečenica da je izrađena posebna strategija o prehrani navela ga je na zaključak da to može biti onda jedino strategija o nutricionizmu. "Papir je de facto udžbenik o makroekonomskim promišljanjima ili udžbenik teorije poduzeća, koji se uče na fakultetu", rekao je Vukina. Za ekonomista Mladena Vedriša izostali su iz dokumenta vidljivi ciljevi i ideje, načini i postavke, kao što su primjerice izvoz, konkurentna prednost i sl, dok Dražen Kalogjera naglašava da "što loše krene teško je ispraviti". Ujedno napominje da je sve krivo i krenulo jer se strategija tražila javnim natječajem, a Vedriš je dometnuo kako se može govoriti i o potcjenjivanju jer su svi pozvani u Dverce da daju ideje kao na nogometno igralište. Kriv je za to koordinator u Vladi (dr. Goran Granić) koji je odabrao ovaj koncept i način, rezolutan je Vedriš. Zamjenica ministra europskih integracija Višnja Samaržija smatra da nedostaje usklađenost poteza s postupkom prijama Hrvatske u EU i sve obveze i rokovi koji iz toga proizlaze, a Sanja Mađarević Šujster iz Svjetske banke također ističe da nema dovoljno analitičke podloge, i primjerice mjera porezne politike i tereta za poslodavce i sl. Na rečenice predstojnika Vladina Ureda za strategiju Harisa Boke kako su oni zvali na raspravu pojedine gospodarstvenike, Čović je uzvratio da Plivu nije nitko zvao a da je da bi se oni odazvali. Ujedno je rekao da i Hrvatska udruga poslodavaca ima životni interes za tu strategiju, ali "nas morate pozvati ako želite da surađujemo". Predložio je da se sa današnjeg formalnog, organizira neformalni sastanaka i iznesu prijedlozi. Svi su se suglasili kako treba prihvatiti ovaj dokument ne kao završni već radni, a sam ministar Fižulić istaknuo da ima vremena te da je bolje prekoračiti zadane rokove nego imati dokument zbog samom dokumenta. (Hina) db ds