ZAGREB, 19. rujna (Hina)- Reorganiziranje i restrukturiranje morskih luka, te organiziranje 'plave autoceste' uzduž Jadrana, samo su neki od prijedloga iz projekta strategije razvitka 'Hrvatska u 21 stoljeću', u njenom dijelu koji se
odnosi na pomorstvo.
ZAGREB, 19. rujna (Hina)- Reorganiziranje i restrukturiranje
morskih luka, te organiziranje 'plave autoceste' uzduž Jadrana,
samo su neki od prijedloga iz projekta strategije razvitka
'Hrvatska u 21 stoljeću', u njenom dijelu koji se odnosi na
pomorstvo.#L#
Morske luke ključni su podsustav prometnog i pomorskog sustava, a
lučka područja i koncesije trebalo bi odrediti i dodijeliti
isključivo na gospodarskim principima. U strategiji se tako
predlaže podjela luka na putničke i teretne; putničke bi bile
Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik, dok bi teretne luke u Hrvatskoj
bile isključivo Rijeka i Ploče. Morsko brodarstvo treba
sagledavati i u putničkom i u teretnom dijelu, a ukazuje se i na
potrebu povezivanja pojedinih luka, te stvaranje pogodnosti za
razvoj brodara kružnih putovanja na Jadranu.
Organiziranjem 'plave autoceste' duž Jadrana, koja bi bila
transverzalna prometnica, moglo bi se, bez posebnih ulaganja i u
kratkom vremenskom roku, povezati i oživiti obalna mjesta, otoke te
sve gospodarske djelatnosti uz more, preko brodara, turizma i
ribarstva. Time bi se, na neki način 'preskočila' vremenska
barijera do izgradnje suvremene autoceste, odnosno Jadranske
željeznice, što je inače i jedan od prometnih prioriteta Hrvatske,
za koji je potrebno duže vrijeme i kapitalne investicije.
Stručnjaci koji su izradili područnu strategiju za pomorstvo, na
čelu s dr. Blankom Kesić, napominju i potrebu za revitaliziranjem
linijskog brodarstva u funkciji razvoja hrvatske prekomorske
vanjskotrgovinske razmjene, uz daljnje pogodnosti razvoja
tankerskog i slobodnog brodarstva.
Sadašnje stanje u kojem se nalazi hrvatsko pomorstvo u strategiji
je ocijenjeno nezadovoljavajućim, uz isticanje kako je posljednje
desetljeće obilježeno stagnacijom i opadanjem svih gospodarskih
aktivnosti vezanih uz i za more. Takav opadajući trend predstavlja,
mišljenja su autori strategije, ne samo gubitak za nacionalno
gospodarstvo već i upozoravajuće zaostajanje za svjetskim
događanjima u pomorstvu i prometu.
Gospodarska strategija Hrvatske u pomorstvu svoj osnovni cilj mora
zacrtati na njegovu razvijanju uzduž šest tisuća kilometara obale i
na tisuću otoka, a temelj razvitka pomorskog sustava je osmišljena
pomorska politika određena odgovarajućim zakonima. U strategiji se
predlaže i donošenje zakona o pomorskom dobru, te temeljna izmjena
i dopuna zakona o morskim lukama, dok se predlaže i integracija
pomorski sustav u jedinstvenu gospodarsku cjelinu primjenom
tehnologija digitalne ekonomije. Upravo polazna točka za
definiranjem ciljeva i mjera kod donošenja odgovarajuće pomorske
politike su razrađena i konzistentna zakonska rješenja, koja, s
jedne strane otvaraju mogućnosti vrednovanja mora i priobalja, a s
druge strane osiguravaju zaštitu i sigurnost tog prirodnog
fenomena i gospodarskog resursa Hrvatske.
(Hina) ggr db