US-špijunaža-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi IHT 15. X. KOALICIJA DOJAVNIH SLUŽBI U RATU U SJENI SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE15. X. 2001.Koalicija dojavnih službi u ratu u sjeni"CIA ne otkriva mnogo, što
je s obzirom na okolnosti sasvim razumljivo. No prošloga tjedna neki su dojavni izvori malo pojasnili što agencija radi diljem svijeta a nešto je jasnija i njena široka strategija protiv Osame bin Ladena i njegove terorističke mreže 'al Qaida'. CIA pokušava izgraditi globalnu dojavnu koaliciju nalik otvorenom vojnom i diplomatskom svezu koji je Bushova administracija okupila od 11. rujna. Cilj je prodrijeti u terorističku mrežu, omesti njene operacije i uništiti ju. Zemlje u Europi, Aziji i na Srednjem Istoku koje su proteklih pet godina odbijale vjerovati kako bin Laden predstavlja ozbiljnu prijetnju sada tiho surađuju- dijeleći s CIA-om dojavne informacije, čak i agente. Agencija im, pak, osigurava novac, tehnologiju i stručnjake. Širi cilj agencije jest ponovno stvoriti moćnu dojavnu mrežu kojom je CIA raspolagala tijekom hladnog rata protiv Sovjetskog Saveza. U tim je danima CIA ponekad stvarala lokalne sigurnosne službe gotovo ni iz čega: obučavala bi lokalno stanovništvo, financirala ga i
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
15. X. 2001.
Koalicija dojavnih službi u ratu u sjeni
"CIA ne otkriva mnogo, što je s obzirom na okolnosti sasvim
razumljivo. No prošloga tjedna neki su dojavni izvori malo
pojasnili što agencija radi diljem svijeta a nešto je jasnija i
njena široka strategija protiv Osame bin Ladena i njegove
terorističke mreže 'al Qaida'.
CIA pokušava izgraditi globalnu dojavnu koaliciju nalik otvorenom
vojnom i diplomatskom svezu koji je Bushova administracija okupila
od 11. rujna. Cilj je prodrijeti u terorističku mrežu, omesti njene
operacije i uništiti ju. Zemlje u Europi, Aziji i na Srednjem Istoku
koje su proteklih pet godina odbijale vjerovati kako bin Laden
predstavlja ozbiljnu prijetnju sada tiho surađuju- dijeleći s
CIA-om dojavne informacije, čak i agente. Agencija im, pak,
osigurava novac, tehnologiju i stručnjake.
Širi cilj agencije jest ponovno stvoriti moćnu dojavnu mrežu kojom
je CIA raspolagala tijekom hladnog rata protiv Sovjetskog Saveza. U
tim je danima CIA ponekad stvarala lokalne sigurnosne službe gotovo
ni iz čega: obučavala bi lokalno stanovništvo, financirala ga i
koristila za nadgledanje i provjeru Sovjeta.
Borba protiv terorizma sada je područje stručnosti nekih
zaposlenika, slično kao što je to prije desetak godina bila borba
protiv Sovjeta. (...)
CIA-in Centar za borbu protiv terorizma u Langleyu raspolaže
mogućnošću tajnih akcija, od paravojnih operacija do političkih
subverzija kojima se mogu zbaciti vlade koje podržavaju terorizam.
Stručnjaci za terorizam sada se iz centra šalju u postaje diljem
svijeta kako bi novačili agente koji mogu pružiti informacije o bin
Ladenu.
Ovo je rat u kojem novac čini čuda. Pomaže CIA-i da izgradi dojavne
službe svojih saveznika. A pomaže joj i da kupi lojalnost ljudi koji
znaju tajne 'al Qaide' i koji mogu vršiti subverzije njenih
operacija.
Ono što dužnosnicima CIA-e ulijeva samopouzdanje- a zbog čega bi im
istovremeno moglo biti i neugodno- jest to da protiv bin Ladena rat
vode pet godina. Ovo nije neprijatelj koji se SAD-u iznenada
prišuljao s leđa. 1996. godine CIA je stvorila čak tzv. 'postaju u
sjeni' koja za cilj ima samo bin Ladena.
CIA 'al Qaidu' smatra neprijateljem koji je izvanredno vješt u svom
prikrivanju. Kada 'al Qaida' izvrši složenu operaciju kao što je
bila ona 11. rujna, njen je slijedeći plan već gotov. Kada otkrije
kako su njene komunikacijske veze uništene(...), dodatno se
decentralizira, tako da odluke donose pojedinačne stanice, bez
odobrenja iz špilje u Afganistanu.
Agencija vjeruje kako 'al Qaida' svoje spektakularne terorističke
rezultate nije postigla uz puku sreću- njeni su članovi izvanredno
obučeni. Otmičari su, izgleda, znali postupke Federalne
administracije za zrakoplovstvo, čak i činjenicu da su piloti
obučeni da u početku surađuju s otmičarima (taktika koja je u
prošlosti obično spašavala živote).
Dužnosnici agencije sumnjaju da organizacija bin Ladena (...)
prima podršku od drugih skupina ili zemalja. A brine ih i
kameleonska sposobnost 'al Qaide' da se neprestano mijenja, tako da
je teško znati iz kojeg smjera stiže. Bin Ladenovu početnu ekipu
činili su uglavnom Egipćani i Saudijci, no postoji sumnja da je u
njoj sada većina članova alžirske nacionalnosti. U nadolazećim
mjesecima njegovi bi ključni operativci mogli biti članovi ogromne
islamske populacije Azije.
CIA je do sada u više navrata uspješno osujetila bin Ladena.
Očekujući masovnu terorističku operaciju u siječnju 2000. godine,
koja je trebala biti provedena istovremeno kada su se u čitavom
svijetu slavio dolazak novog tisućljeća, CIA-ine postaje diljem
svijeta bile su u stanju visoke pripravnosti. U CIA-i su se bojali
da će doći do brojnih odvojenih napada, uključujući uništenje
ogromnog hotela u jednoj srednjeistočnoj zemlji, otmicu
turističkih autobusa i podmetanje bombe u losangeleskoj zračnoj
luci.
Taj teroristički val zaustavila je kombinacija rada dojavne
službe, policije i tajne akcije u inozemstvu kojom su osujećeni
teroristi.
Slični uspjeh protiv 'al Qaide' postignut je, tvrdi se, i prošlog
ljeta. Od svibnja do srpnja, CIA je bila usredotočena na američke
ciljeve u inozemstvu. Lista za odstrel uključivala je, smatralo se,
američka veleposlanstva u Jemenu i u dvije europske prijestolnice,
kao i američki objekt u Turskoj. I te su operacije osujećene.
Zatim se 11. rujna dogodila katastrofa. Lekcija je, možda, ta da
terorističke planove nećete otkriti ako ne znate gdje ih tražiti.
Zbog toga će u ovom novom ratu dojavna služba biti od odlučujuće
važnosti.
CIA, izgleda, ima jedinstvenu strategiju. Sada će joj biti potrebni
strpljenje, snaga i ključni element rata, sreća", piše David
Ignatius.