NJ 10.X.-SPIEGEL-GUENTER GRASS

NJEMAČKA DER SPIEGEL 10. X. 2001. 'Američka politika mora ostati predmet kritike' List objavljuje oveći interview s književnikom Guenterom Grassom o vojnoj akciji u Afganistanu, kojega djelomično prenosimo. - Gospodine Gras, držite li ovaj rat opravdanim? = Postoji jedan političar koji je vrlo pametno rekao kako bi civilno društvo trebalo reagirati na napad na New York: civilno. Bio je to Johannes Rau. - I koliko je taj vojni udar za vas civilan? = Vojni udari nikad nisu civilni. To se ne može zamagliti ni kad se istodobno bacaju paketi s namirnicama. Civilno je bilo ono što je UN ranije radio u zemlji i umanjio velike patnje, zajedno s drugim humanitarnim organizacijama koje sada zbog straha od napada više ne mogu ni biti ni raditi u zemlji. (...) - Jeste li nepovjerljivi zbog toga što od nedjelje ne večer gledate na ekranu? = Zabrinut sam da će se to sada, kako je najavljeno, pretvoriti u latentno ratno stanje koje će trajati godinama - u dikciji Sjedinjenih Dražava od hulje do hulje, od huljske države do huljske države. Nimalo ne držim do solidariziranja s tim. Vojne akcije za mene su neprikladan instrument koji proizvodi očaj. A očaj se uvijek može povezati sa zatajenjem politike. Četiri afganistanska UN-ova djelatnika, koji su uklanjali posljedice zadnjega rata, mine, sada su postali žrtvama takvog zatajenja. Ipak ih se spominje, ipak ih se štuje. Ali druge žrtve ne. - Ta vojna akcija slovi kao ograničena. = Odakle to znamo? Vojna akcija destabilizira jako ugroženu regiju. No ako se destabilizira Pakistan, Indija će napasti u kašmirskom sukobu. Tada će se stvari proširiti. Najprije sam vjerovao da su Amerikanci to shvatili, jer su se probili oni koji razmišljaju, primjerice ministar vanjskih poslova Powell. U pogledu promašaja ima iskustva iz Iraka. No takav je bio moj dojam samo do nedjelje na večer. Sada uopće ne isključujem novi promašaj. - No ta vojna akcija ima vrlo konkretan povod. Atentate u New Yorku i Washingtonu. Nisu li SAD i njegovi saveznici u pravu? = Američko je stanovništvo paušalno nepravedno pogođeno tim neusporedivim terorističkim djelima, koja nedvojbeno treba osuditi. Stoga kažem da su moji osjećaji uz žrtve terora, ali me nitko ne može prisiliti na suosjećanje s američkom vladom - ni s jednom, čak ni s mojom. To treba razlikovati. - Što predbacujete američkoj vladi? = Bin Ladena obučila je CIA, odnosno njezin novac, zajedno s drugim mudžahedinima. To se događalo iz čiste interesne politike SAD-a, jer je ta akcija tada bila usmjerena protiv Sovjetskog saveza. A to nije bio pojedinačan slučaj. CIA je u biti, u svojoj praksi također bila teroristička udruga, čak i za atenatate na političare. To treba uvidjeti i nema nikakvoga smisla pokazivati prstom samo na druge. - No to ne mijenja sadašnje opasnosti od islamskog terorizma. = Ali i sada vidim da američka vlada paušalno dijeli svijet po svojoj slici i prilici na dobro i zlo. U biti su SAD i Sovjetski savez bili preopterećeni dok su igrali svjetske policajce. Sada je preostala ta jedna svjetska sila, ali zbog sebe same, zbog svojeg egoizma malo zna o ostatku svijeta. To mi čak i kod mnogih inteligentnih ljudi u SAD-u s kojima sam prijatelj, upada u oči. Polaze od toga da su svjetska sila koja ima sve pod svojim nadzorom. A mnogi su Amerikanci skloni sve podrediti svojim interesima - koji su uglavnom gospodarski. Tek sada i američki intelektualci s pravom pitaju - poslije svih opravdanih osuda terorističkih napada - zašto nas svijet toliko mrzi? (...)