IT-US-AF-tisak-rat-Politika-Nemiri/sukobi/ratovi IT-14.X. LA REPUBBLICA- TISAK I RAT ITALIJALA REPUBBLICA14. X. 2001.Ako se tisak unovači"Kao i u svakom ratu postavlja se pitanje cenzure. Niti jednom se nije dogodilo da je vojnici
nisu zatražili, uvijek s drugim razlogom, no do sada je nisu dobivali. U demokracijama se nikada nije prihvaćala zamisao da vojnici trebaju odlučivati što građani mogu ili ne mogu znati i vidjeti. 'Šuti, neprijatelj te sluša' je fašistički proglas. Prije Drugog svjetskog rata totalitarni režimi cenzurirali su informacije iz inozemstva, dok su Hitlerovi i Mussolinijevi govori kružili engleskim i američkim filmskim žurnalima, a da radi toga nisu pridobivali nove pristaše, štoviše. Zašto se onda bojati suludih poziva Bin Ladena? No ono što izgleda očitim, u izvanrednom stanju to prestaje biti. Emotivno ozračje rata poništava pamćenje, svaki je rat 'novi rat', mada iznosi stare propagandne sheme. Ne računajući i da se s vremenom i porazima, propagandni vojni aparat vrlo rafinirao. (...)Danas se cenzura informacija više ne povjerava vojnim ili ideološkim argumentima nego moralnoj ucjeni i ispitivanjima javnog mišljenja. To je jedna 'humanitarna' cenzura, kojom teku dobre
ITALIJA
LA REPUBBLICA
14. X. 2001.
Ako se tisak unovači
"Kao i u svakom ratu postavlja se pitanje cenzure. Niti jednom se
nije dogodilo da je vojnici nisu zatražili, uvijek s drugim
razlogom, no do sada je nisu dobivali. U demokracijama se nikada
nije prihvaćala zamisao da vojnici trebaju odlučivati što građani
mogu ili ne mogu znati i vidjeti. 'Šuti, neprijatelj te sluša' je
fašistički proglas. Prije Drugog svjetskog rata totalitarni režimi
cenzurirali su informacije iz inozemstva, dok su Hitlerovi i
Mussolinijevi govori kružili engleskim i američkim filmskim
žurnalima, a da radi toga nisu pridobivali nove pristaše, štoviše.
Zašto se onda bojati suludih poziva Bin Ladena? No ono što izgleda
očitim, u izvanrednom stanju to prestaje biti. Emotivno ozračje
rata poništava pamćenje, svaki je rat 'novi rat', mada iznosi stare
propagandne sheme. Ne računajući i da se s vremenom i porazima,
propagandni vojni aparat vrlo rafinirao. (...)
Danas se cenzura informacija više ne povjerava vojnim ili
ideološkim argumentima nego moralnoj ucjeni i ispitivanjima javnog
mišljenja. To je jedna 'humanitarna' cenzura, kojom teku dobre
namjere, i poziva se na savjest novinara. Ona je i popularna, ljudi
su joj skloni, pa čak i Dan Rather. Na kraju, to je i, kao već sve,
'globalizirana' cenzura. Ovoga puta Amerikanci ne traže samo do
svojih novina da ne prenose 'štetne' informacije, već se i otvara
put pretpostavci da se, milom ili silom, zamrači Al Jazeera,
satelitska televizija iz Katara koja si je priskrbila famu
'arapskog CNN-a'.
Paradoksalno je da u trenutku kada islamski fundamentalizam
izaziva zapadnjačku kulturu u ime krvoločnog srednjeg vijeka,
zapadnjaci misle reagirati zatvarajući jedan od najsuvremenijih i
najdemokratskijih realiteta arapskog svijeta. Al Jazeera je
prenijela poruku Bin Ladena, no ona je negacija
fundamentalističkog fanatizma. Ona je 'najzapadnjačkija' među
arapski televizijama, najotvorenija i najslobodnija, nije vladin
ili vjerski bilten, nego kvalitetni informativni program, plod
rada novinara (i novinarki) europskog obrazovanja, odraslih u BBC-
ovoj školi. To je najbolji, rijedak instrument za širenje čuvenih
vrijednosti slobode i demokracije u Islamu, što je shvatio Tony
Blair, koji je, umjesto da je zatražio njeno zatvaranje, otišao u
studije Al Jazeera dati interview.
Vanjska politika koja godinama financira Saddama, talibane i Bin
Ladena, i na kraju intervenira kako bi ugasila Al Jazeeru, ne šalje
dobre poruke islamskog svijetu. Amerikanci već znaju malo o svojoj
vanjskoj politici i zapravo su iznenađeni mržnjom mogih naroda. Sad
vojnici čak traže black out, i pune civilne ovlasti. (...)", piše
Curzio Maltese.