ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Svjetski dan normi, u svijetu se tradicionalno obilježava 14. listopada uz odabranu temu i poruku koju svojim članicama i javnosti upućuju čelnici međunarodnih organizacija za normizaciju, a ove godine
poruka glasi "Okoliš i norme u čvrstom zajedništvu".
ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Svjetski dan normi, u svijetu se
tradicionalno obilježava 14. listopada uz odabranu temu i poruku
koju svojim članicama i javnosti upućuju čelnici međunarodnih
organizacija za normizaciju, a ove godine poruka glasi "Okoliš i
norme u čvrstom zajedništvu". #L#
Prigodom obilježavanja tog dana odaje se priznanje i zajedničkim
naporima tisućama stručnjaka svijeta koji pridonose stvaranju i
razvoju normi svih razina.
U Hrvatskoj se Svjetski dan normi obilježava od 1993. kada je
Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) postao
članicom međunarodnih organizacija za normizaciju.
Ovogodišnju poruku putili su Mario Cortopassi - predsjednik
Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), predsjednik
Međunarodnog povjerenstva (IEC) Mathias Funfschilling i glavni
tajnik Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) Yoshio
Utsumi.
U ovogodišnjoj poruci posvećenoj okolišu i normi u čvrstom
zajedništvu, ističe se kako su se poslije sastanka na vrhu o planetu
Zemlji u Riju, te dogovora iz Kyota, pokazale teškoće s kojima se
suočavaju mnoge vlade svijeta kada se bave s globalnim problemima
okoliša. Ti su skupovi stvorili i novu svijest u gospodarstvu,
industriji i među potrošaćima o mnogim pozitivnim koracima koje oni
sami mogu poduzeti u zaštiti čovjekova okoliša, sa ili bez
striktnih zakonskih okvira.
Međunarodne su norme tijekom više desetljeća bile glavno oruđe u
rješavanju takvih problema. One su namijenjene kakvoći,
sigurnosti, mogućnosti proizvodnje i mnogim drugim aspektima niza
proizvoda, procesa i usluga koje se svakodnevno povećavaju s
ubrzanjem tehnološkog i industrijskog razvitka u svijetu.
Norme se temelje na međunarodnom koncenzusu, nudeći globalno
primjenjiva rješenja, donoseći uštedu i omogućujući svima
korištenje znanja i iskustava prikupljenih u naprednijim
gospodarstvima.
Možda je u problemu okoliša najvažnije to što norme dragovoljno
prihvaćaju svi, od pojedinca do vlade ili skupine vlada, što znači
da se one mogu upotrebljavati i djelovati prije uvođenja zakonskih
zahtjeva.
Tri su glavne međunarodne organizacije koje vode razvoj i širenje
tih norma i preporuka: Međunarodna organizacija za normizaciju
(ISO), Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo (IEC) i
Međunarodna telekomunikacijska udruga (ITU).
Te se organizacije nastoje suočiti s jednom od najvažnijih javnih
izazova novoga stoljeća - zaštiti i boljem upravljanju okolišem. U
većem je dijelu industrijaliziranog svijeta problem upravljanja
okolišem postao kamen temeljac poslovne prakse.
Te organizacije pomažu i zemljama u razvoju i novim
industrijaliziranim zemljama da postanu ekološki svjesne.
S više od 30 godina aktivnog bavljenja problemima okoliša one imaju
trodimenzijski pristup ekološkim aspektima normizacije. Već
postoje stotine normi koje se primjerice bave problemima
ispitivanjima i analizom zraka, vode i tla. Tisuće normi obuhvaćaju
mnoštvo fizičkih proizvoda, sve više u području elektrotehnike,
elektronike i telekomunikacija, te sadrže podatke i preporuke o
ekološkim preporukama gradiva, industrijskih procesa, uporabe i
raspolaganja otpadom.
Mnoge od tih normi imat će i važnu ulogu u najnovijim nastojanjima
da se potrošačima pomogne normiranim, jasnim i lako razumljivim
ekološkim označavanjem.
U područjima telekomunikacija normirani sustavi omogućuju
znanstvenicima da prikupljaju, analiziraju i prenose podatke o
promjeni klime, stanju voda ili podzemnih izvora, dajući
mjerodavne pokazatelje na temelju kojih se mogu razraditi i
primjenjivati rješenja za uklanjanje nastalih šteta, kao bi
zaštitili okoliš.
Međunarodne norme, iako ne mogu same riješiti probleme okoliša,
ipak će sve više utjecati na odgovornost društva prema okolišu i
njegovoj zaštiti.
(Hina) bma sp