POZAIĆ: STROŽI KRITERIJI ZA NEZAPOSLENE PO MEĐUNARODNIM STANDARDIMA

piše: Bernard Ćavar ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Izmjene Zakona o zapošljavanju, kojima se postrožuju kriteriji za ostvarivanje statusa nezaposlene osobe, trebale bi uvesti međunarodne standarde u definiciju nezaposlenosti, po kojima je nezaposlen onaj koji ne radi, aktivno traži posao i raspoloživ je za rad, ističe ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić.#L# Analize pokazuju da četvrtina registriranih na Zavodu radi "na crno", a četvrtina ne radi i ne traži aktivno posao, što znači da se samo polovica registriranih može smatrati nezaposlenim po međunarodnim standardima. "U današnjoj situaciji, kada je malo slobodnih radnih mjesta, a puno nezaposlenih, izuzetno je bitno da pojedinci aktivno traže posao, jer će ga pronaći samo oni koji ga doista traže", istaknula je Pozaić u razgovoru za Hinu. Zbog toga bi nezaposleni ubuduće trebali sa Zavodom sklapati ugovore kojima se obvezuju da će aktivno tražiti i biti raspoloživi za posao, inače će biti izbrisani s evidencije Zavoda. Cilj je predloženih zakonskih izmjena da s popisa nezaposlenih izbrišu one koji su se prijavila na Zavod kako bi ostvarili neki oblik socijalne pomoći. Na pitanje kako će Zavod kontrolirati aktivnosti nezaposlenih u traženju posla, rekla je da "neće glumiti policajca, već će to činiti kroz učestalije i neposrednije kontakte između savjetodavca u Zavodu i nezaposlenog". Svaki će savjetodavac s pripadajućom nezaposlenom osobom izraditi plan traženja posla, listu potencijalnih poslodavaca i pripremati nezaposlenog za intervju. Savjetodavac će nakon obavljenih intervjua saznati je li nezaposleni bio na razgovoru i kolika je njegova motiviranost za rad. Dosadašnja iskustva pokazuju da nezaposleni u razgovoru s poslodavcem često djeluju nezainteresirano i više govore zašto ih ne bi trebalo zaposliti. "Neki od njih uopće nisu svjesni koliko na sebi moraju raditi da bi bili prihvatljivi poslodavcu", kazala je Pozaić. S druge strane, zapošljavanje teže zapošljivih osoba, poput starijih, mladih bez radnog iskustva i invalida, trebala bi poduprijeti država subvencijama i dodatnim školovanjem. Drugi je razlog izmjena Zakona o zapošljavanju uvođenje konkurencije i specijalizacija posredovanja pri zapošljavanju. "Cilj nam je uvesti suradnju između privatnog i javnog sektora u posredovanju. Zavod bi posredovao u zapošljavanju osoba sa srednjom i nižom stručnom spremom, a privatni posrednici za visoko obrazovane i specifična deficitarna zanimanja", rekla je Pozaić. Namjera je da umjesto "dugotrajnog pretraživanja kutija s kartonima", raspoloživa radna mjesta budu na Internetu, a savjetodavci budu oslobođeni administrativnih poslova. "Savjetodavci koji po cijeli dan sjede u uredu o nezaposlenoj osobi znaju vrlo malo, a još manje o poslodavcu", ustvrdila je Pozaić. Cilj je da svaki poslodavac ima svoju kontakt-osobu u Zavodu koja vodi njegovu djelatnost i zna koji mu je profil radnika potreban. Primjerice, savjetodavac koji bi bio specijaliziran za ugostiteljske djelatnosti posredovao bi u zapošljavanju svih takvih zanimanja, od čistačica ili kuhara do recepcionara. Dosad se posredovalo na razini zanimanja, pa je poslodavac koji je trebao npr. čistačicu i ekonomista, morao obilaziti dva savjetodavca. Pozaić je komentirala izmjene Zakona o radu na kojima rade stručnjaci Ministarstva rada i socijalne skrbi, s namjerom da se dereguliraju radni odnosi i osigura fleksibilno tržište radne snage. Izmjenama bi se, kako se nagađa u javnosti, smanjile radničke otpremnine i skratili otkazni rokovi, što ravnateljica Zavoda za zapošljavanje drži dobrim rješenjem. "Znanstveno je dokazano da s većom razinom normiranosti radnih odnosa raste i nezaposlenost. Ako je cijena otkaza velika, poslodavac će izbjegavati novo zapošljavanje, pa veliki broj nezaposlenih neće ni dobiti priliku za posao", naglašava Pozaić. Po njezinu mišljenju, javnost bi se u širokoj raspravi trebala odlučiti želi li apsolutnu zaštitu zaposlenih radnika ili stvaranje uvjeta za lakše zapošljavanje. (Hina) bcav md